JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
konverzacija (lat.) 1. Razgovor (obično neformalan), čavrljanje. 2. Razmjena mišljenja, diskusija o nekoj temi; konverzacijska metoda, metoda učenja stranih jezika razgovorom na dotičnom jeziku.
konvolut (lat.) 1. Smotak spisa koji se u antikvarijatu prodaju zajedno; više publikacija uvezanih zajedno. 2. Korice, mapa za spise.
konzekvencija (lat.) 1. Posljedica, posljedak. 2. Dosljednost načelima, mišljenju i sl.; povući konzekvencije, ostati dosljedan svojim načelima i pod cijenu povlačenja s položaja.
konzistencija (lat.) 1. Čvrstoća, trajnost, postojanost. 2. Građa nekog tijela.
Konzul Istranin, Stjepan, hrv. protestantski pisac i prevodilac (Buzet, 1521 – Železno, Gradišće, nakon 1568). Pop glagoljaš osumnjičen za protestantizam, protjeran iz Pazina 1549, djelovao u Njemačkoj. Suradnik Primoža Trubara, zajedno s Antunom Dalmatinom organizirao rad tiskare u Urachu… Nastavi čitati →
konzultacija (lat.) 1. Traženje mišljenja ili savjeta stručne osobe. 2. Razgovor stručnjaka, vijećanje specijalista o nekom predmetu.
konjugacija (lat.), povezivanje, sastavljanje. 1. Lingv Sprezanje glagola; mijenjanje oblika glagola po licima i vremenima. 2. Povremena pojava u razmnožavanju praživotinja (Protozoa), npr. trepetljikaša (Ciliata), pri čemu dođe do spajanja dviju jedinki i miješanja njihove nasljedne tvari, nakon čega… Nastavi čitati →
konjunkcija (lat.) 1. lingv Veznik. 2. astron Trenutak kada se Zemlja, Sunce i neko nebesko tijelo nađu na istom pravcu. Moguća su tri slučaja: gornja k. (Sunce između nebeskog tijela i Zemlje), donja k. (nebesko tijelo između Sunca i Zemlje)… Nastavi čitati →
konjunktiv (lat.) lingv Svezani, zavisni glagolski način kojim se izriče htijenje, volja, želja, mogućnost ili zamisao onoga koji govori.
koordinacija (lat.), usklađivanje, dovođenje u suglasnost (pojmova, djelatnosti, funkcija organizma); naziv tijela koja provode usklađivanje između pojedinih segmenata neke cjeline, npr. vlade, stranke i sl.
kopenhaška (kopenhagenska) škola, u lingvističkoj znanosti, jezična škola koju su osnovali L. Hjelmslev i dr. u Kopenhagenu. Nastoji, polazeći od shvaćanja jezika kao matematičkog i autonomnog sustava, izgraditi sveopću formalnu gramatiku. Temelji se na hipotezi da je moguća analiza… Nastavi čitati →
Kopitar, Jernej, slovenski filolog (Repnje, Gorenjska, 21. VIII. 1780 – Beč, 11. VIII. 1844). Radio kao carski cenzor za knjige na jezicima slavenskima i novogrčkom, pa kao skriptor i kustos Dvorske knjižnice u Beču. Središnja ličnost slavistike… Nastavi čitati →
koppa (grč.), slovo pretklasičnoga grč. alfabeta, poslije oznaka za brojku 90. Iz njega se razvilo lat. slovo Q.
koptski jezik, zadnja faza u razvoju egip. jezika. Danas u upotrebi samo u Koptskoj (kršćanskoj) crkvi. Koptsko pismo načinjeno je na osnovi grčkoga (s dodatkom nekoliko slova iz demotskoga pisma) u II. st. za potrebe pisanja prijevoda Biblije i… Nastavi čitati →
kopula (lat.) 1. Veza, spona. 2. gram Riječ koja u rečenici veže subjekt i imenski predikat, obično oblik tzv. glagola nepotpunog smisla, u značenju biti, postati i sl. 3. glazb Naprava na orguljama koja pritiskom na polugu omogućuje sviranje… Nastavi čitati →
kopulativan (lat.), spojni, sastavni.
kopulativna rečenica, rečenica s kopulom ili sponom, tj. s glagolskom riječju koja povezuje subjekt s imenskim predikatom, npr. Tahi je krvnik., Tahi je nijema zvijer., Nikola je Nikola. Spona je obično koji glagol postojanja ili koji drugi… Nastavi čitati →
Korak (grč. Kóraks), osnivač ant. retorike (Sirakuza, ←V. st.). Smatra se autorom prvoga poznatoga retorskog priručnika Govorničko umijeće (neki ga pripisuju njegovu učeniku Tisiji), u kojem se retorika definira kao tehnika uvjeravanja argumentima temeljenima na vjerojatnosti. Priručnik donosi osnovnu kompoziciju sudbenoga govora.
koral (španj.) 1. Dvorište između kuća; u Španjolskoj služio kao prostor za predstave (XVI. i XVII. st.). 2. Ograđeni prostor za držanje stoke, obor. 3. Prostor uz arene za držanje bikova do poč. borbe.
kordofanski jezici, podskupina jezika, govore se na I i J Sudana (i u izbjeglištvu), imaju najviše po nekoliko desetaka tisuća govornika: koalib, tegali, talodi i dr. Sa znatno većom nigerokongoanskom podskupinom čine kongokordofansku skupinu, koja s nilosaharskom tvori kongosaharsku jezičnu natporodicu.
