JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
koreferat, predavanje suizvjestitelja, dopunsko izlaganje, uz gl. referat, prateći izvještaj.
korejsko pismo, slovno pismo korejskoga jezika. Upotrebljava se sámo ili u kombinaciji sa znakovima kin. podrijetla koji služe za zapisivanje cijelih riječi ili osnova. Do konca VII. st. u Koreji se pisalo samo kin. pismom i jezikom. God. 692.… Nastavi čitati →
korektan (lat.), besprijekoran, bez pogreške, ispravan, pravilan; pristojan, pošten, uljudan.
korektiv (franc.), popravak, djelomični ispravak; sredstvo za dotjerivanje, ispravljanje, poboljšanje.
korektura (lat.), ispravak, popravak pisanog ili tiskanog teksta; u starom i sr. vijeku k. se vršila na izvorniku rukopisa; danas se izrađuje korekturni otisak na kojem se pogreške i ispravci označavaju posebnim, službeno usvojenim korekturnim znakovima.
korelacija (lat.), suodnos, međuzavisnost, uzajamna zavisnost. 1. biol Međusobno djelovanje stanica, organa ili dijelova jednog organizma koje je uvjetovano hormonski ili živčano te na takav način utječe na razvoj cijelog organizma. Postoji funkcionalna, razvojna i nasljedna k. 2. mat Stupanj… Nastavi čitati →
korelat (lat. preko njem.), u logici i lingvistici, suodnosni pojam (ili riječ) koji pripada drugom pojmu (ili riječi) ili su vezani tako da jedan traži drugi (majka i dijete; rat i mir).
korelativ (lat.) gram Potporna riječ; riječ koja stoji u suodnosu s drugom riječju i zajedno se upotrebljavaju (kakav-takav, pošto-poto); korelativna zamjenica, pokazna i neodređena zamjenica uz koju se uvrštava odnosna rečenica.
korespondencija (lat.) 1. Slaganje, odgovaranje. 2. Sačuvana zbirka pisama neke poznate javne osobe; kao važan dokument vremena u kojem su nastajala, čuvaju se u arhivima i knjižnicama te objavljuju. 3. Dopisivanje; poslovna k., poslovno dopisivanje ustanove ili poduzeća.
korigirati (lat.) 1. Ispravljati, ispraviti, unositi ispravke; provoditi → korekturu. 2. Popraviti, ispraviti, poboljšati (držanje, hod).
korijen 1. biol Dio biljke (lat. radix), obično podzemni, kojim se biljka hrani i učvršćuje. 2. U anatomiji, početni dio nekog organa (k. zuba). 3. lingv Niz glasova koji su zajednički svim članovima neke tvorbene porodice; u njemu… Nastavi čitati →
kornski jezik (kornvolski), jedan od keltskih jezika (iz britonske grane), govori se na poluotoku Cornwallu. Dijeli se na: prakornski (600–800), starokornski (800–1200), srednjokornski (1200–1575) i kasnokornski ili novokornski (1575–1800). Izumro na prijelazu XVIII/XIX. st. Poč. XX. st. počeo ga je… Nastavi čitati →
korpulentan (lat.), koji ima jako, krupno tijelo; pretio, debeo.
Korš, Fjodor Jevgenijevič, rus. filolog i povjesničar (Moskva, 4. V. 1843 – Moskva, 1. III. 1915). Akademik, prof. klas. i perz. filologije u Moskvi, autor radova o slav. versifikaciji. Bavio se i poredbenim proučavanjem jezika.
košmar (franc.), bunilo, ružan san, mora; groza, panika, strašna zbrka.
koterija (franc.), klika; zatvorena skupina, obično staleški ili stručno povezana, koja dogovorno štiti i provodi svoje interese.
Kovačec, August, hrvatski jezikoslovac i leksikograf (Donje Jesenje, 6. VIII. 1938). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. završio studij romanistike i rusistike, 1965. doktorirao. Lektor hrvatskoga jezika u Bukureštu (1960–62). Od 1962. na Odsjeku za romanistiku Filozofskoga fakulteta… Nastavi čitati →
Kozara, planina u sjeverozap. dijelu BiH, između Gomjenice, Vrbasa i Prosare. Najviši vrh Lisina (978 m). Prevladava šumska vegetacija. Područje K. uređeno kao nac. park.
kozerija (franc.) 1. Duhovito, zanimljivo, bez pretenzija napisan novinski članak. 2. Zabavno, duhovito čavrljanje.
Kratet (Krates, grč. Krátes) iz Mala, grč. gramatičar i filozof (←II. st.). Utemeljitelj pergamske gramatičke škole i voditelj knjižnice u Pergamu. Homerovo djelo tumačio u duhu stoičke filozofije. Držao predavanja i u Rimu, dao poticaj proučavanju lat. jezika.