JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
memorandum (lat.) 1. U međunar. odnosima predstavka, dokument koji se prilaže uz notu, kao obrazloženje sadržaja predmeta diplomatskih razgovora. 2. Službeni listovni papir s utisnutom glavom; služi za službeno prenošenje zahtjeva, zapovijedi i sl.
memorijal (lat.), natjecanje ili šport. priredba, obično u formi mitinga ili turnira, u spomen na zasluženog preminulog športaša ili šport. djelatnika, često nazivan i njegovim imenom.
menologij (kasnogrčki: menológion; latinski: menologium), liturgijska knjiga Istočne crkve koja sadrži po mjesecima poredane životopise svetaca i druga čitanja. Sinonimni nazivi: minej, mjesecoslov, a odgovara katoličkom martirologiju. Najstariji sačuvani menologij potječe iz VIII. stoljeća, a najpoznatiji i umjetnički… Nastavi čitati →
menora (hebr.), žid. zlatni sedmokraki svijećnjak, isprva u svetištu zavjetnog šatora i poslije jeruzalemskog hrama; od davnine simbol židovstva. Sastoji se od po tri kraka u nizu s jedne i druge strane sred. stupa svijeće. Nakon razorenja prvog hrama (… Nastavi čitati →
mentalan (lat. mentalis pametan; duševni) 1. Koji se odnosi na svijest, duh, um; duševni, duhovni. 2. Koji se odnosi na intelektualne odn. spoznajne procese.
mentalitet (njemački: Mentalität, prema latinskom mentalis duševni; pametan), ćud, način mišljenja i reagiranja pojedinca ili neke društvene skupine ili zajednice (plemena, naroda, rase i dr.). Ideja o postojanju posebnih kolektivnih shvaćanja i ponašanja javlja se u znanosti od XIX. stoljeća.… Nastavi čitati →
menzura (lat.) 1. Graduirana posuda kojom se mjeri obujam tekućina. 2. glazb U menzuralnoj notaciji, odnos između duljina trajanja pojedinih nota. 3. U izradi glazbala, odnos veličine pojedinih dijelova – kod gudačkih glazbala između veličine trupa i duljine vrata, a… Nastavi čitati →
meritum (lat. zasluga), ono što je u nekoj stvari najbitnije, najvažnije. U pravu, gl. predmet spora (m. stvari); meritoran, pravovaljan, koji vrijedi; mjerodavan, nadležan.
Meršić, Martin, ml., hrv. kult. djelatnik iz Gradišća (Frakanava, 27. X. 1894 – Željezno, 21. VII. 1983). Djelovao kao svećenik, pokretao kult. život gradišćanskih Hrvata. Prevodio s njemačkoga i mađarskoga knjiž. djela i dr. Sastavio… Nastavi čitati →
Meršić, Martin, st., hrv. kult. djelatnik iz Gradišća (Frakanava, 30. X. 1868 – Veliki Borištof, 30. VII. 1943). Svećenik, djelovao kao kapelan i župnik u Gradišću. Pokrenuo prve hrv. Naše novine (1910), te osnivao hrv.… Nastavi čitati →
mestici (njem. iz španj.), potomci eur. doseljenika i Indijanaca u amer. zemljama španj. jezika. Općenito, mješanci, potomci bijelaca i pripadnika druge rase.
metafora (grč.) 1. Figura riječi kojom se izbjegava banalnost ili ponavljanje nekog izraza, ili se slikovito pojačava njegovo značenje. 2. Izraz prenesena značenja kojim se zamjenjuje uobičajen izraz.
metajezik, općenito, naziv za jezik kojim se što opisuje, pa je metajezik koje znanosti visoko formaliziran, njegovo je nazivlje precizno i jednoznačno.
metalingvistika, grana lingvistike koja proučava metajezik. U sjevernoamer. antropološkoj lingvistici taj se naziv rabi za proučavanje odnosa jezika i izvanjezične stvarnosti: jezik i njegova struktura čimbenici su koji utječu na to kako će govornici toga jezika vidjeti stvarnost oko sebe.
metateza (grč.), premetanje; u jezikoslovlju, mijenjanje poretka glasova i glasovnih skupina u riječi. Na istovremenskoj razini to je npr. dječje i ino Zabreg prema Zagreb. Na raznovremenskim razinama, to je npr. hrv. grad prema praslavenskomu *gordú, blag prema psl. *bolgú.
metatonija (grč.), premještanje naglaska s jednoga sloga na drugi ili promjena naglaska u istom slogu, u raznim oblicima iste riječi. U hrv. jeziku npr. na istovremenskoj razini kônac, gen. kónca; grâd, lok. u grádu; također i… Nastavi čitati →
métier (franc.), zanat, zanimanje; umijeće, vrsnoća; iskustvo. Izraz se rabi u smislu naglašavanja umj. vrsnoće nekoga koji stvara “u svojem métieru” (npr. u slikarstvu u akvarelu), a i za puku zanatsku vještinu (npr. rutinski slikani “aktovi kao métier”).
metonimija (grč.), zamjena imena; promjena značenja riječi u kojoj se neka riječ rabi u njezinu prenesenom značenju. Takva promjena, da bi bila razumljiva, ne može biti proizvoljna, nego je zasnovana na nekoj sličnosti, vremenskoj, prostornoj ili kakvoj drugoj bliskosti određenih… Nastavi čitati →
metrika (grč.) 1. glazb Dio glazb. teorije koji se bavi oblicima grupiranja jedinice mjere (doba) svrstavajući ih u metričke jedinice prema broju i, često, prema cijepanju ili spajanju, regulirajući njihovo međusobno trajanje. Jedinicom mjere (osnovna doba) može biti bilo koja… Nastavi čitati →
metropola (grč.), gl. grad neke zemlje, odn. grad koji je središte nekog većeg područja. U njemu se nalazi sva polit. vlast i gosp. moć. U antici, matični grad koji ima svoje kolonije. Po tome i gl. grad kolon. zemlje, ili… Nastavi čitati →
