JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA

sakrosanktan

sakrosanktan (lat.) 1. Neoskvrnjiv, nepovrediv, svet, koji se ne može oštetiti i sl. 2. pren Neupitan.

sala

sala (njem. i franc.), velika dvorana (za koncerte, goste, kirurške operacije i sl.).

salamura

salamura (lat.), slana voda sa začinima, za prepariranje mesa; rasol, pac.

sališki jezici

sališki jezici, porodica s 20–30 jezika, ugl. u krajevima uz obalu Tihoga oceana u Kanadi i SAD-u, možda s oko 20 tis. govornika. Jezici su npr. comox, u Brit. Kolumbiji halkomelem, squamish, bella-coola, shuswap, nikutamuk… Nastavi čitati

saloon

saloon (engl.), gostionica na nekadašnjem Divljem zapadu.

salto

salto 1. Okret tijela u letu naprijed, natrag ili bočno za najmanje 360° ili više stupnjeva oko ramene osi. Izvodi se s jednim ili više okreta (jednostruki, dvostruki itd.), u kombinaciji s vijkom, jednonožnim ili sunožnim odrazom iz mjesta ili… Nastavi čitati

salva

salva (franc.) 1. Počasna paljba, plotun. 2. Velika istodobna provala smijeha, veselja, oduševljenja (salve smijeha).

salve!

salve! (lat.), lat. pozdrav: zdravo, zdrav budi, zdrav bio i sl.; u množini, salvete!

Salvini, Luigi

Salvini, Luigi, tal. slavist (Milano, 11. II. 1911 – Rim, 5. VI. 1957). Lektor tal. jezika na više sveučilišta izvan Italije, ravnatelj Orijentalnog instituta u Napulju. Objavio više antologija bug., polj., slov., hrv., češ. i ukr. književnosti.

Samardžija, Marko

Samardžija, Marko, hrvatski jezikoslovac (Vođinci kraj Vinkovaca, 2. IX. 1947 – Zaprešić, 19. II. 2019). Diplomirao je jugoslavistiku 1971. i filozofiju 1973., magistrirao (1977) doktorirao (1986) te predavao (1973–2016) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je predstojnik Katedre za… Nastavi čitati

samek

samek, naziv petnaestoga slova hebr. i feničkoga alfabeta, oznaka za glas vrste /s/; kao znamenka ima vrijednost 60.

samoanski jezik

samoanski jezik, jezik iz polinezijske porodice jezika, s pismenošću od 1. pol. XIX. st. Ima više od 250 000 govornika, od toga 4/5 u Zap. Samoi (gdje ima služb. status, uz engleski) i u amer. Ist. Samoi.

samodijski jezici (samojedski jezici)

samodijski jezici (samojedski jezici), dio uralske jezične porodice (u kojoj su još finougarski jezici). Govore se na sjeveru Rusije. Dijele se na dvije skupine: sjevernu (nenecki, oko 22 000 govornika; enecki; nganasanski) i južnu (selkupski,… Nastavi čitati

samoglasnici i suglasnici

samoglasnici i suglasnici (vokali i konsonanti), naziv za glasove s obzirom na mogućnost tvorbe sloga: suglasnik se ne može izgovoriti sam. Samoglasnici se u izgovoru tvore bez prekida zračne struje, suglasnici s takvim prekidom. Malo drugačija podjela po tvorbi glasova… Nastavi čitati

samojedski jezici → samodijski jezici

samojedski jezicisamodijski jezici

Samuilov natpis

Samuilov natpis, ćirilički nadgrobni spomenik iz 993, koji je car Samuilo podigao roditeljima i bratu; pronađen u selu Germanu nedaleko od Prespanskoga jezera.

sancta simplicitas

sancta simplicitas (lat.), sveta prostodušnost, blažena bezazlenost ili glupost i sl., izraz kojim se označava ograničen čovjek neograničena povjerenja u ono što mu se kaže i sl. Prema predaji, riječi O, sancta simplicitas! izrekao je Jan Hus vidjevši kako na… Nastavi čitati

sanskrt

sanskrt (skr., uređen, pravilan), uza stariji vedski, jedan od staroindoarijskih jezika. To je mlađi knjiž. jezik, jezik klas. indij. književnosti i kulture. Njegov donekle arhaičan oblik jest u spjevovima Mahâbhârati (←IV. st. – IV. st.) i Râmâyani (←III. st. –… Nastavi čitati

sapienti sat

sapienti sat (lat. pametnomu dosta), Terencijeva izreka da je rečeno sve što treba, da je sve jasno, da tomu što je rečeno ne treba ništa više dodavati.

Sapir, Edward

Sapir, Edward, amer. antropolog i jezikoslovac (Lauenberg, danas Lębork, Poljska, 26. I. 1884 – New Haven, 4. II. 1934). Proučavao Indijance i njihove jezike. Radio u kan. drž. muzeju u Ottawi (1910–25), prof. na sveučilištima… Nastavi čitati