JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
slavenski jezici, skupina unutar indoeuropske jezične porodice; genetskolingvistički pojam (po srodstvu). Danas se slavenski jezici dijele na tri skupine: južne, zapadne i istočne. Južnoslavenski su jezici istočne podskupine bugarski i makedonski te zapadne slovenski i središnjojužnoslavenski dijasistem (jezik Hrvata,… Nastavi čitati →
slavistika, znanost o slav. jezicima i šire i o slav. književnostima, kult. povijesti itd. Počeci slavistike idu od XVI. st., poslije se proučavanje širi (od hrv. proučavatelja npr. J. Križanić, M. Orbini i dr.). Novija s. ide od poč.… Nastavi čitati →
sleng (engl., često se piše slang), dio jezika kakvim se služi jedna skupina (učenici, koja profesija i dr.). Za s. je značajna upotreba riječi pripadajućih samo toj skupini, što mogu biti npr. stručni nazivi, ili pak kakve posebne riječi… Nastavi čitati →
slog, u jezikoslovlju, dio riječi koji se izgovara kao cjelina, čini ga samoglasnik sam ili s jednim suglasnikom ili s više njih (slog, slo-ži-ti). Slog koji završava samoglasnikom naziva se otvorenim, a onaj koji završava suglasnikom… Nastavi čitati →
slogan (engl.), izražajna reklamna ili kakva druga krilatica, parola.
slogovno pismo ili silabičko pismo, pismo u kojem pojedini znak prikazuje niz glasova jezika, najčešće slog. Pokušaji takva pisanja (npr. imenâ) sreću se i u pismima u kojima se pišu prvenstveno znakovi za riječi, s vremenom slogovno pisanje širi… Nastavi čitati →
slovački jezik, zapadnoslav. jezik, njime govore Slovaci u Slovačkoj te kao manjina u Mađarskoj i drugdje (u Hrvatsku su se doseljivali od XVII. st. nadalje; 1910. bilo ih je o. 21 000; 2001. o. 4700, u ist. Hrvatskoj). Najstariji… Nastavi čitati →
slovčanica, vrsta zagonetke u kojoj zadana slova daju pojam odgonetke, npr. prva slova i sl.
slovenski jezik, jezik Slovenaca u Sloveniji te u drugim zemljama (u austr. Koruškoj, također u austr. Štajerskoj te u Beču; u Italiji u Trstu, Gorici i Benečiji, tj. na sjeveroistoku; u Mađarskoj, u Porabju itd.; u Hrvatskoj o. 13… Nastavi čitati →
slovo, graf. znak u alfabetskom pismu (no katkad se upotrebljava i u širem značenju). Može označavati jedan glas (ili i neizgovoren glas), nekoliko slova može označavati jedan glas (pa tako mi imamo u pravopisnom smislu slova lj, nj… Nastavi čitati →
složenica (složena riječ, kompozit), naziv za riječ nastalu od osnova dviju ili više riječi (slaganje), usp. kućevlasnik, sjeverozapad, dvobroj, poluotok, čudotvorac, blagdan, takozvani, zimzelen. Poseban je način slaganja s prijedlogom ili prefiksom… Nastavi čitati →
snob (engl.), čovjek koji se želi pokazati otmjenim, profinjenim, a nije takav; skorojević.
soareja (franc.), večernje primanje, večernja priredba.
soda-voda, voda za piće koja je zasićena ugljičnim dioksidom i napunjena u boce.
sodomija (prema gradu Sodomi) 1. Muška homoseksualnost, protuprirodni blud. 2. Općenje sa životinjama, spolna nastranost najčešće duševno zaostalih osoba; skotološtvo.
solarizacija (lat.), fotograf. postupak kratkog osvjetljivanja fotograf. materijala tijekom njegova razvijanja pri čemu nastaje konturna slika, kao da se pozitivna i negativna slika preklapaju.
solidan (lat.) 1. Čvrst, koji se neće srušiti, pokvariti i sl., pouzdan. 2. Umjeren u svemu, koji zadovoljava sve kriterije i sl.
solidaran (franc.) 1. Uzajaman, zajednički. 2. Suglasan, koji pokazuje slaganje s kim, čim; solidarizirati se, stati na čiju stranu, suglasiti se s kim u čemu.
solidarnost 1. U sociologiji, spontan ili dogovoren odnos povezanosti određene skupine ljudi na temelju sličnosti interesa, ideja, emocija, misli, vjere ili drugih zajedničkih elemenata (npr. unutargeneracijska solidarnost, solidarnost po podrijetlu, tradiciji i sl.). 2. U lingivistici, uvjetovanost i međuovisnost elemenata jezičnog sustava