JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
solilokvij (lat.), razgovor sa samim sobom, monolog.
soliter (franc.) 1. Dijamant koji je pojedinačno ugrađen u prsten, broš i sl. 2. arhit Samostojeći neboder.
solucija (lat.) 1. Rješenje, objašnjenje, razrješenje. 2. kem Istoznačnica za → otopinu.
somalski jezik, jezik Somalaca, pripada oromsko-somalskoj skupini ist. kušitskih jezika (afrazijske porodice). Vjerojatno i do 8 mil. govornika u Somaliji i možda 5 mil. u Etiopiji i drugdje (npr. Oroma ima vjerojatno više od 20 mil., većinom u Etiopiji).… Nastavi čitati →
Sommer, Ferdinand, njem. filolog (Trier, 4. V. 1875 – München, 3. IV. 1962). Profesor u Baselu (1902–09, poslije Wackernagela), Rostocku, Jeni (poslije Delbrücka), Bonnu i Münchenu (1926–51), bavio se raznim pitanjima indoeuropeistike (klasični jezici, npr. Priručnik latinske fonetike i… Nastavi čitati →
sonant (lat.) poluotvornik, glas koji nastaje kada su govorni organi blizu ili se dodiruju, a zračna struja ima otvoren prolaz, i glasnice pritom titraju. U hrv. jeziku to su j, l, lj, m, n, nj, v, r. Po nekim… Nastavi čitati →
sondiranje 1. Postupak pretraživanja čega sondom. 2. pren Ispitivanje čega, priprema unaprijed (npr. s. terena).
sonoran (lat.), zvučan, zvonak, jasan, razgovijetan, takav da ima pun, ugodan zvuk.
Sorel, Albert, francuski povjesničar i književnik (Honfleur, Normandija, 13. VIII. 1842 – Pariz, 29. VI. 1906). Profesor povijesti diplomacije na Fakultetu političkih znanosti u Parizu od 1872. Proučavao utjecaj Francuske revolucije na onovremena europska politička i društvena… Nastavi čitati →
sorta (tal. iz franc.), vrsta, soj, odlika (npr. kukuruza); sortiranje, razvrstavanje različitih elemenata po veličini, boji i sl.
spacij ili spacija (lat.), isključak, razmak između slova ili redaka; slijepa matrica na slagaćem stroju koja služi za razmicanje; spacioniranje, isticanje riječi ili dijelova teksta tako što se između slova stavi razmak.
spaljivanje → incineracija
specifičan (lat.) 1. Poseban, određen, bitan, svojevrstan. 2. U raznim strukama bliska značenja, npr. u medicini specifični procesi oni su procesi za koje se ne može po izgledu prepoznati vrsta uzročnika, ili specifični lijekovi, koji djeluju samo na jednu… Nastavi čitati →
specijalan (lat.) 1. Poseban, osobit, jedinstven, drugačiji od uobičajenog. 2. Namijenjen za posebnu funkciju, zadaću i sl.
specijalist (iz lat.), 1. Stručnjak u nekom području. 2. Liječnik čija je djelatnost ograničena na određenu granu medicine (npr. kirurg, internist, patolog). Zvanje s. najčešće se postiže višegodišnjim radom u toj grani (specijalizacija), nakon čega se pred posebnim ispitnim povjerenstvom… Nastavi čitati →
spektakl (lat. preko franc.) 1. Kaz. predstava, film. djelo ili kakva festivalska priredba koja se izdvaja naglašenim vanj. efektima (blještavilo, raskošna scena, velik broj izvođača i sl.). Spektaklima se mogu nazvati i raskošne modne revije, važni šport. događaji pred desecima… Nastavi čitati →
spektakularan (iz lat.), koji privlači veliku pozornost, koji je bogat vanj. efektima, izvanredan, veličanstven i sl.
spiritus (lat. dah, hak), za grč. alfabet, naziv za znak u obliku apostrofa koji se stavlja iznad slova za samoglasnik ili r: obični (’, spiritus lenis, blagi hak, npr. agathós dobar, čestit) za odsutnost izgovora glasa tipa h… Nastavi čitati →
Spitzer, Leo, austr. jezikoslovac i knjiž. teoretičar (Beč, 7. II. 1887 – Forte dei Marmi, 18. IX.1960). Jedan od najvećih kritičara XX. st., prof. romanistike u Marburgu (od 1925), Kölnu (od 1930), Istanbulu (poslije odlaska iz nacist. Njemačke, 1933)… Nastavi čitati →
spomenica 1. Spis, isprava, povelja ili knjiga objavljena u znak uspomene na znamenite događaje, u čast istaknutih osoba ili u cilju pobuđivanja zanimanja javnosti za određeni aktualni problem. 2. Medalja u spomen na kakav događaj ili obljetnicu; ratna spomenica ustanovljuje… Nastavi čitati →