JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
telugu (teluški jezik), jezik iz dravidske porodice, njime govori oko 65 milijuna ljudi u indijskoj saveznoj državi Andhra Pradeš i drugdje. Najstariji je zapis iz VII. stoljeća; prijevodna književnost iz XI–XIV., izvorna od XIV–XVI. stoljeća. Piše se svojim, teluškim pismom, nastalim od brahmija.
tema (grč.) 1. Gl. misao rasprave ili govora. 2. Predmet neke rasprave ili umj. obrade. 3. Zadatak, naslov škol. zadaće. 4. Motiv glazb. kompozicije. 5. U gramatici, osnova riječi.
Temler, Christian Friedrich, njemački i danski kolekcionar knjiga i diplomat (Zerbst, 20. III. 1717 – Kopenhagen, 24. V. 1780). Proučavao hrvatski jezik koji je naučio kao službenik danskoga poslanstva u Carigradu. U rukopisu Ilirski rječnik (Glossarium Illyricum, … Nastavi čitati →
tempora mutantur (lat. vremena se mijenjanju), dio uzrečice tempora mutantur, nos et mutamur in ilis, vremena se mijenjaju i mi se mijenjamo u njima.
temporalan (lat.) 1. Vremenski, npr. u gramatici: temporalne rečenice, vremenske rečenice. 2. Zemaljski, prolazan.
tenda (lat.), pomični, platneni ili plastični krov koji štiti od sunca i oborina balkon, terasu i sl.
tendencija (lat.) 1. Težnja, stremljenje, namjera. 2. Misao koja se provodi kroz neko umj. djelo. 3. Smjer kretanja neke pojave; tendenciozan 1. Koji se zbiva s određenom nakanom. 2. Zlonamjeran.
tenno (jap. nebeski vladar, gospodar), služb. naziv jap. cara.
teo- (grč.), predmetak u složenicama u značenju: bogo-, koji se odnosi na Boga, bogove.
teren (franc.) 1. Gradilište, zemljište. 2. Šport. igralište. 3. Područje na kojem se obavljaju određena proučavanja, istraživanja i sl.
Terencijan Maur (lat. Terentianus Maurus), rim. pisac i gramatičar (II. st.). Rodom iz Mauretanije. Pisao o metrici.
termin (lat.) 1. Riječ ili izraz koji označuje neki pojam u nekoj struci (znanstv., tehn., umj. i dr.), naziv. 2. U logici, sastavni element suda (subjekt i predikat).
terminalan (lat.) 1. Koji se odnosi na termin (rok, vrijeme). 2. Granični, krajnji. 3. Konačni, zaključni. 4. Smrtan, letalan, koji završava smrću.
terminologija ili nazivlje, skup naziva (termina) za pojmove, predmete i radnje neke struke (u raznim djelatnostima, u znanosti, umjetnosti itd.), npr. matematička, jezikoslovna (lingvistička), pravna, vojna, trgovinska, postolarska, pčelarska… t. Dio terminologije tvori nomenklatura, popis stručnoga nazivlja neke grane ili posebne znanosti.
terminus technicus (lat. stručni naziv), riječ ili izraz koji se upotrebljava u nekoj struci da bi se točnije označio neki pojam, ili pomoćni takav izraz koji se upotrijebi privremeno.
termo- (grč.), predmetak u složenicama u značenju: toplo-, toplinski.
terra incognita (lat.) 1. Nepoznata zemlja, nepoznato i neistraženo područje. 2. pren Nepoznanica, stvar u koju se čovjek ne razumije.
tetr-, tetra- (grč.), predmetak u složenicama u značenju: četvero-.
tetragram (grč.), egzegetski izraz za četiri suglasnika Božjeg imena (JHVH: izgovor Jahve).
teza (grč. thésis) 1. Tvrdnja koja se izriče kao postavka koju treba provjeriti, dokazati ili obraniti. Odatle i naziv za znanstv. disertaciju koju kandidat za doktora znanosti treba “obraniti” kao “tezu”. 2. Prvi član trijade u dijalektici (t.–antiteza–sinteza). 3.… Nastavi čitati →