JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
topo- (grč.), predmetak u složenicama u značenju: mjesto-, mjesni, koji se odnosi na mjesto, kraj, područje.
toponomastika (grč.), dio onomastike (znanosti o imenima) koji se bavi toponimima (mjesnim imenima). Mjesna su imena vlastita imena naselja (sela, gradova itd.), raznih zemaljskih površina (brda, dolina, polja, rijeka, jezera, mora, otoka itd.) i sl. U toponimima nekoga kraja može… Nastavi čitati →
Toporov, Vladimir Nikolaevič, rus. filolog i semiotičar (Moskva, 5. VI. 1928 – Moskva, 5. XII. 2005). Jedan od osnivača tartusko-moskovske semiotičke škole. Napisao više od 1500 radova s različitih područja, npr. od knjiga Lokativ u slavenskim jezicima, Jezikoslovna… Nastavi čitati →
torlačko narječje, jedno od narječja srpskoga jezika, govori se u jugoistočnoj Srbiji (njime govore i Hrvati s Kosova iz Janjeva i dr.) te u dvjema oazama (ti su govornici po narodnosti Hrvati) u Rumunjskoj. U genetskolingvističkom i sociolingvističkom smislu… Nastavi čitati →
trabant (tal.), odan i poslušan pristaša, osoba koja se nekome nameće; nametljivac, prišipetlja, slugan. U politici, osoba bez svojega stava koji slijepo slijedi polit. autoritete i vođe.
trački jezik, jezik Tračana, govorio se na velikom dijelu istoka Balkanskoga poluotoka te dijelom u Maloj Aziji. Ostalo je nekoliko natpisa i mnogobrojne glose u ant. i biz. leksikografa (←VI/V. st. – III/V. st.). Nekoliko leksičkih tragova (kao posuđenica)… Nastavi čitati →
traktat (lat.) 1. Teorijsko djelo koje raspravlja o nekoj temi. 2. U pravu, nacrt nekog ugovora.
trans- (lat.), predmetak u složenicama u značenju: pre-, preko-, nad-, s one strane.
transformacija (lat.) 1. Općenito, promjena oblika ili strukture, preobrazba. 2. mat Preslikavanje, u geometriji, transformacija jednog koordinatnog sustava u drugi. 3. fiz Promjena u kojoj se značajno mijenjaju fiz. ili kem. svojstva sustava. Poznate su Galileijeve t. u klas. fizici… Nastavi čitati →
transkripcija (lat.) 1. U jezikoslovlju, zamjena uobičajenoga načina zapisivanja nekoga jezika posebnim sustavom znakova koji je prilagođen čitatelju, tako da ovaj zna (makar približno) kako se to izgovara u polaznom jeziku. Taj zapis može biti i udaljen od izgovora u… Nastavi čitati →
transliteracija (lat.), prenošenje pisanoga teksta iz jednoga alfabeta u drugi, tako da se uvijek jednoznačno može vratiti u polazni oblik (što se, primjerice, u transkripciji i ne može). Osnovno bi načelo trebalo biti da se imena iz drugih jezika transliteriraju,… Nastavi čitati →
transparent (lat.) 1. List s debelo iscrtanim linijama koji služi kao podložak kod pisanja kako bi reci bili ravni. 2. Slika ili natpis na razapetu platnu, papiru ob. kartonu, plastici, koji se vješa radi reklame ili se nosi u povorkama… Nastavi čitati →
transparentan (lat.) 1. Općenito, proziran, jasan. 2. fiz Koji dopušta prolaz elektromagn. zračenja bez apsorpcije ili raspršenja. Sredstvo transparentno za zračenje jedne frekvencije ne mora biti transparentno za zračenje neke druge frekvencije.
tranzicija (lat.) 1. Općenito, prelaženje, provoz; proces ili stadij u promjeni od jednog stanja ili oblika u drugo stanje ili oblik; međustanje, međustupanj, prijelazno stanje. 2. Prijelazno razdoblje nastalo nakon raspada komunizma u zemljama Ist. Europe 1989, obilježeno prijelazom na… Nastavi čitati →
tranzitivnost (lat.) 1. mat Svojstvo nekih relacija da se iz dvaju odnosa, koji imaju jedan identičan član, može izvesti treći odnos. Npr. u skupu realnih brojeva, ako je a = b i b = c, onda je a = c.… Nastavi čitati →
travanj, naziv za četvrti mjesec u godini (u nekim se prigodama upotrebljava europeizam iz latinskoga, april), naslijeđen iz praslavenskoga. Drevni su Slaveni mjesece nazivali nazivima proisteklima iz pogleda na prirodu i poljoprivredu.
trend (engl.), težnja, tendencija prema čemu; smjer razvoja kakva procesa, pojave i sl. radi utvrđivanja mogućega budućega razvoja (npr. modni trend).
tribina (franc.) 1. Izdignuto mjesto (na pozornici ili drugdje) za govornike, može biti i s kakvim stalkom i sl., odakle se govornik obraća slušateljima. 2. Povišeno mjesto za gledatelje na šport. stadionima, u dvoranama i sl. 3. Mjesto na kojem… Nastavi čitati →
triennale (tal.) → trijenale
trijada (grč.) 1. Jedinstvo triju osoba, predmeta, pojmova. 2. Skup triju simptoma koji udruženi daju karakterističnu sliku nekog sindroma ili bolesti. 3. Spoj između T-kanalića i sarkoplazmatske mrežice u poprečnoprugastim mišićima. 4. U starogrč. dram. pjesništvu, cjelina od strofe, antistrofe… Nastavi čitati →