JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
avenija (francuski: avenue), prilaz; put kojim se dolazi u neki grad, trg, zgradu, dvorac i sl.; ulica s drvoredom u gradovima; danas dominantna arterija u urbanoj strukturi gradskih prostora (npr. pariška Avenue des Champs-Elysées).
averzija (latinski) 1. Osjećaj nesklonosti, antipatije ili odvratnosti prema nekomu ili nečemu, zaziranje od nečega ili nekoga, praćenje povlačenjem ili izbjegavanjem. 2. Stilska figura kojom govornik odvraća pozornost sugovorniku s glavnog predmeta razgovora. Neprimjetno skretanje na sporedne teme.
avestijski jezik, jedan od starih → iranskih jezika. To je jezik Aveste, zbirke knjiga Zaratustrine vjere (zoroastrizma). Najstariji su dijelovi Aveste nastali u ←II. tisućljeću, no razni su dijelovi nastajali i poslije. Avesta je zapisana u vremenu… Nastavi čitati →
avet (turski), sablast, utvara, jeziva slika priviđenja mrtvog čovjeka ili neprirodnog bića; simbol smrti.
avizirati (talijanski), obavijestiti, upozoriti, javiti, najaviti, opomenuti.
avizo (talijanski), obavijest, uputa, savjet, oglas; poslovni izvještaj o nekom događaju, primjenjuje se u svim oblicima prometa, odnosno prijenosa robe i vijesti s jednog mjesta na drugo. U pomorskom prometu važan za utvrđivanje pravodobnosti iskrcaja i ukrcaja tereta koje se… Nastavi čitati →
az, naziv prvog slova staroslavenske glagoljske i ćiriličke azbuke; staroslavenska riječ ja.
azbuka, naziv za ćirilično pismo i njegov alfabetski poredak, u nas u upotrebi uglavnom za staroslavenski i srpski. Naziv po imenima prvih dvaju slova, az i buki, analogan nazivu alfabet.
azerbajdžanski jezik (azerski), jedan od jugozapadnih (oguskih) → turkijskih jezika. Od oko 12 milijuna Azerbajdžanaca (Azera), nešto više od 1/3 živi u Azerbajdžanu, nešto manje od 1/2 u Iranu, ostali drugdje. Jezik ima pet dijalekata. Starija je književnost od… Nastavi čitati →
azijanizam (grčki) 1. Stil u govorništvu, vrlo kićen, s istaknutom ritmičnošću i obiljem stilskih figura. Nastao u doba helenizma u Maloj Aziji (←III. stoljeće), proširio se kao pomodni stil po cijelomu antičkom svijetu. Najpoznatiji govornik u Rimu Kvint Hortenzije Hortal.… Nastavi čitati →
aztečki jezik (nahuatl), jezik aztečko-tanoanske skupine jutoaztečke porodice, više od milijun govornika u srednjem i zapadnom Meksiku. Klasični nahuatl jest toltečki (jezik Tolteka, X–XII. stoljeće) i aztečki (XV–XVI. stoljeće). Pismo ideografsko, s pojedinim slovnim i slogovnim znakovima. Književnost i druga… Nastavi čitati →
aztečko pismo, slikovno pismo Azteka, preuzeto vjerojatno od prethodnika Tolteka. Sadrži začetke fonetskog pisma u pisanju imena ljudi i mjesta (poput starih Egipćana po načelu rebusa).
azur (arapski), nebesko plavetnilo, modrina; azuran, modar, plav, plavetan poput neba.
ažuran (francuski: à jour na dan), točan, bez zaostatka, koji ne kasni.
ažurirati, dovoditi spise, trgovačke knjige ili slične poslove u red, sređivati zaostatke.
b 1. Drugo slovo latinice, suglasnik. 2. Znak za staru jedinicu ploštine barn. 3. Znak za bit ili byte.
Babić, Stjepan, hrvatski jezikoslovac kroatist (Oriovac, 29. XI. 1925). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1955, doktorirao 1962. (Sufiksalna tvorba pridjeva u suvremenom hrvatskom ili srpskom književnom jeziku, objavljeno u Radu JAZU 1966). Od 1975.… Nastavi čitati →
babilonski jezik, mlađe stanje → akadskoga jezika.
bablje ljeto, u meteorologiji, neuobičajeno toplo vrijeme u jesen, obično potkraj rujna i početkom listopada.
Babukić, Vjekoslav (Alojzije), hrvatski preporoditelj i jezikoslovac (Požega, 16. VI. 1812 – Zagreb, 20. XII. 1875). Studirao filozofiju u Segedinu, od 1830. u Zagrebu, 1832. završio i pravo. Od 1832. bilježnik banskoga Sudbenoga stola i odvjetnik,… Nastavi čitati →
