JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
donjonjemački jezik (niskonjemački jezik), naziv za dijalekatski kontinuum koji tvore starosaski jezik, niz. jezik te jezik u sjevernoj Njemačkoj. Prije, naziv za jezik u Donjoj Saskoj od XIII–XVI. stoljeća. Starosaski jezik bio je jedan od zapadnogermanskih jezika. Sasi su rano… Nastavi čitati →
dorifor (grčki: kopljonoša) 1. Poznati Polikletov kip; u grčkom kiparstvu kanon muške ljepote zbog idealnih proporcija tijela. 2. U grčkoj drami statist, osoba u pratnji kraljeva i drugih dostojanstvenika na sceni. 3. Kod Grka i Rimljana naziv za planete Merkur i Venera.
Down Under, engleski razgovorni izričaj za Australiju i Novi Zeland.
doza (grčki dosis: davanje) 1. Obrok, određena količina nekog lijeka (ili drugoga terapijskog sredstva, npr. rendgenskog zračenja) koju bolesnik treba uzeti najedanput (pojedinačna doza), tijekom čitavog dana (dnevna doza) ili tijekom liječenja (ukupna doza). Najmanja količina lijeka koja još proizvodi… Nastavi čitati →
dr., kratica za → doktor; dr. sc., → doktor znanosti.
Drăganu, Nicolae, rumunjski lingvist i filolog (Zagra, okrug Bistriţa-Năsăud, 18. II. 1884 – Cluj, 17. XII. 1939). Proučavao prostornu raširenost Rumunja na temelju toponima i raširenosti osobnih imena; u proučavanjima analizirao i podatke s južnoslavenskog područja. Napisao Povijest sintakse… Nastavi čitati →
dravidski jezici, jezična porodica s više od 20 jezika, dijele se na sjeverozapadne, sjeveroistočne, gondvanske, središnje, jugoistočne, jugozapadne i južne. Sjeverozapadni je jezik samo jedan: brahui (u Pakistanu, Afganistanu i Iranu, ukupno oko 500 000 govornika; književnost postoji… Nastavi čitati →
Drinov, Marin Sojanov, bugarski povjesničar i filolog (Panagjurište, 20. X. 1838 – Harkiv, 13. III. 1906). Proučavao povijest južnih Slavena, postavio osnove suvremenoga bugarskog književnog jezika te znatno pridonio slavenskoj etnografiji i paleografiji; redaktor prvoga… Nastavi čitati →
Drôme, dep. u regiji Rhône-Alpes, ji Francuska; 6530 km2, 418 600 st. Gl. grad Valence, veći gradovi Die, Nyons, Montélimar. Ist. je dio planinski (krajnji z dijelovi Alpa); na Z dolina Rhône i njezinih pritoka (Drôme,… Nastavi čitati →
Drvodelić, Milan, hrvatski filolog (Zagreb, 29. I. 1883 – Zagreb, 18. IX. 1963). Profesor hrvatskog, grčkog, latinskog i engleskog. Nastavnik na Nautičkoj školi u Bakru, gimnazijski profesor u Zagrebu i lektor na katedri za engleski… Nastavi čitati →
dual ili dvojina, u staroslavenskom jeziku, često korišten i u deklinaciji i u konjugaciji; u gramatici, oblici u dvojini upotrebljavaju se uz imenice čovjek i nečovjek, kad se govori o dva, tri ili četiri čovjeka (ali pet ljudi); dvojinski… Nastavi čitati →
dubioza, ekon Potraživanje čija je naplata postala dvojbena, ali nije isključena; stoga se takvo potraživanje ipak još ne smatra nenaplativim.
dubleta, drugi oblik iste riječi, jednaka značenja i jednake upotrebe (zlatarov–zlatarev, točki–točci itd.).
Ducrot, Oswald, francuski jezikoslovac i filozof (Pariz, 27. XI. 1930). U svojem djelu objedinjuje semiotiku i teoriju govora; ističe razlike između logike i jezika (jezik slijedi argumente i nije mu potrebno dokazivanje hipoteza, što je značajno za formalnu… Nastavi čitati →
Duden, Konrad, njemački filolog i leksikograf (Gut Bassigt, kraj Wesela, 3. I. 1829 – Sonnenberg, kraj Wiesbadena, 1. VIII. 1911). Objavio Pravopisni rječnik njemačkog jezika, 1880 na temelju kojega je određena jedinstvena norma njemačkog… Nastavi čitati →
Duenova vaza, vaza od pečene gline s trima udubinama, jedan od najstarijih spomenika latinskog jezika; pronađena u Rimu 1880, potječe vjerojatno iz V. st. pr. Kr. Natpis pisan grčkim slovima čita se zdesna nalijevo i različito tumači.
duh jezika, neodređeni naziv za ono što se osjeća kao pravilno u jeziku. Nema utemeljenja u znanosti: vrijednosti jezičnih pojava ocjenjuju se njihovom upotrebom u jezičnom sustavu.
dulcineja (španjolski), draga, ljubljena; naziv koji je Don Quijote dao seljačkoj djevojci Aldonsi, izabravši je za “damu svojega srca”; ironično, dragana, ljubavnica.
duobus litigantibus tertius gaudet, latinska izreka u značenju: dok se dvojica svađaju, treći se veseli.
