JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
frapantan (franc.), 1. Koji upada u oči, upadljiv. 2. Zapanjujući, začuđujući (f. sličnost); frapirati, iznenaditi; zapanjiti, zabezeknuti.
fraza (grč.), izričaj u kojem su stalni redoslijed i vrsta sastavnica ili je bar jedna sastavnica zamjenjiva drugom. Npr., izričaj na svoj račun, na tuđi račun itd. U svakodnevnome govoru, često ponavljan izričaj koji već gubi svoje značenje. U glazbi,… Nastavi čitati →
frazem, skupina riječi kojoj je značenje drugačije nego što bi moglo biti u zbroju značenja tih riječi. U slobodnoj svezi riječi svaka sastavnica i dalje ima svoje značenje i ukupno je značenje upravo zbroj (desna ruka = ruka… Nastavi čitati →
free (engl. slobodan), pridjev kojim se u engl. glazb. nazivlju upozorava na neke posebne osobitosti tehn. postupaka ili značajke skladbi (free canon, free counterpoint, free fantasia, free jazz).
freisinški ili brižinski spomenici, najstariji slov. tekstovi pisani latinicom (X–XI. st.); tri slov. rukopisa iz samostana Freising (slov. Brižin), koji su služili njem. misionarima za vršenje crkv. utjecaja kod Slovenaca; pisani starobavarskom lat. minuskulom; čuvaju se u Bavarskoj drž. knjižnici u Münchenu.
frekventometar, el. mjerni uređaj za mjerenje frekvencije izmjenične struje. Najčešće se upotrebljavaju f. s kazaljkom koji izravno pokazuju vrijednost frekvencije. Digitalni f. rade tako što broje broj perioda u vremenskom intervalu ili mjere trajanje jedne ili više perioda.
Friedrich, Johannes, njem. jezikoslovac (Leipzig, 27. VIII. 1893 – Zap. Berlin, 12. VIII. 1972). Prof. na sveučilištima u Leipzigu (od 1929) i Zap. Berlinu (od 1950). Bavio se hetitskim jezikom i indoeuropeistikom te huritskim, urartskim… Nastavi čitati →
frigijski jezik, jezik Frigijaca, koji su u Frigiju u sz dijelu Male Azije došli koncem ←II. i poč. ←I. tisućljeća s Balk. poluotoka; samostalna skupina unutar indoeur. jezične porodice. Frigijsko je pismo alfabetsko, osnova mu je neko maloazijsko pismo… Nastavi čitati →
frimaire (prema francuskom: frimas mraz), “mjesec mraza”, treći mjesec u francuskom republikanskom kalendaru koji je uveo Konvent 1792. Trajao je, ovisno o godini, od 20. ili 21. XI. do 20. ili 21. XII.
frivolan (lat.) 1. Sablažnjiv, nepristojan. 2. Površan, isprazan, banalan; frivolnost, lakomislenost, ispraznost, nepristojnost.
frizijski jezik, zapadnogerm. jezik, s oko 500 000 govornika, i to u Nizozemskoj (većinom u Friziji; ima i služb. status regionalnoga jezika) te u sz Njemačkoj. Starofrizijski tekstovi potječu iz XIII. st.
Frombork, grad na sjeveru Poljske, vojvodstvo Warmińsko-Mazurskie, 25 km sjeveroistočno od Elbląga, na obali Vislanskoga zaljeva; 2000 stanovnika. Muzej Nikole Kopernika, a u katedrali (XIV. stoljeće) nalazi se njegov grobni spomenik, jer je Kopernik tamo bio kanonik.
fronta (lat.) 1. Čelo, lice. 2. Crta bojišnice ili izbočenog položaja oružanih snaga; prednja strana rasporeda voj. jedinice; kopnene oružane snage u rasporedu. 3. Pročelje (npr. zgrade). 4. Polit. pokreti koji ulaze u savezništvo zbog oporbe ili rušenja vlade ili… Nastavi čitati →
frontalan (lat.), čeoni, koji je na pročelju; s prednje strane (f. napad, f. sudar).
frt, naziv 23. slova glagoljićke i ćirilićke azbuke za glas f. U starocrkvenoslav. jeziku samo u posuđenicama iz grčkoga ili latinskoga te kao znamenka s brojnom vrijednošću 500.
fructidor (prema lat. fructus voće), “mjesec voća”, dvanaesti mjesec u franc. republikanskom kalendaru uvedenom 1792. Trajao je, ovisno o godini, od 18. ili 19. VIII. do 17. ili 18. IX.
fruktoza ili voćni šećer, C6H12O6, ketoheksoza izomerna s glukozom. Bezbojni slatki kristali (dvaput slađi od glukoze), topljivi u vodi. U prirodi se, zajedno s glukozom, nalazi u voću i medu. F. zakreće ravninu… Nastavi čitati →
ft (skr. od engl. foot stopa) → foot
ftalna kiselina, aromatska dvobazična kiselina C6H4(COOH)2; bezbojni kristali topljivi u alkoholu. Dobiva se oksidacijom benzenskih homologa i njihovih derivata. Služi u sintezama org. bojila, lijekova i umjetnih smola.