JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
aktualizacija (latinski) 1. filoz Dostignuće ili ostvarenje cilja, ideala, zadatka; prema aristotelovsko-skolastičkoj filozofiji, ozbiljenje neke mogućnosti, čime se tumači i mogućnost promjene. 2. lingv Prelazak značenjske jedinice iz jezičnog sustava u govorni proces. 3. kolokv Dovođenje nekog djela u sklad sa suvremenošću.
akuratan (latinski), točan, marljiv, brižljiv, ispravan, pažljiv, savjestan, uredan.
akustičan (grčki) 1. Koji se odnosi na zvuk i slušanje, zvučan. 2. Koji daje dobar zvuk (npr. akustična gitara) ili ga dobro prima i prenosi (akustičan prostor, dvorana i sl.).
akut (latinski: acutus oštar; grčki: okseîa prosodía oštar naglasak) 1. U latinskoj gramatici, naziv za podizanje glasa koje se nazivalo tonom ili tonskim naglaskom; u grčkome, za oštri ili visoki naglasak, oznake ´. 2. U hrvatskome jeziku, naziv… Nastavi čitati →
akutan (latinski) 1. Oštar, šiljast. 2. Nagao, ljut, žestok. 3. Prijeko potreban, gorući, koji traži brzo rješenje (akutno pitanje). 4. Koji se brzo i naglo razvija, koji se javlja u silini (akutna bolest, akutna kriza).
akuzativ (latinski: /casus/ accusativus, od accusare tužiti), padež kojim se izriče da je riječ (imenica, pridjev, zamjenica) objekt glagola; ovisi i o prijedlozima. U hrvatskom jeziku odgovara na pitanje koga? (za živo), što? (za neživo). Slušam govornika i njegov… Nastavi čitati →
akvizicija (latinski) 1. Tekovina, zarada, nabava, lovina, stečeno dobro; prinova. 2. Prikupljanje pretplatnika, oglašivača, osiguranika i sl.; osoba koja se bavi takvim prikupljanjem naziva se akviziter.
al pari (talijanski) 1. Istovrijedno, jednako u vrijednosti, ravnopravno. 2. ekon Oznaka da se vrijednosnice prodaju po njihovoj nominalnoj vrijednosti.
ala (turski) ili hala, u narodnim pričama, zoomorfno mitologijsko biće (srodno aždaji i zmaju), proždrljivo i nezasitno.
alanski jezik → iranski jezici
alarm (talijanski), uzbuna, poziv za pripremu (vojske) u slučaju opasnosti; uzbuna u slučaju požara ili druge opasnosti; izvedenice: alarmni (uređaj), koji se tiče alarma; alarmantna (vijest), uzbudljiva, koja širi uzbunu; alarmirati, uzbuniti, dati znak opasnosti.
albanski jezik, indoeuropski jezik. Govori se u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji, Srbiji, Grčkoj, Crnoj Gori, Italiji, a novijih doseljenika ima i drugdje. U Hrvatskoj su stariji doseljenici u Arbanasima, što je danas dio Zadra. Dva su dijalekta: toskijski,… Nastavi čitati →
album (latinski) 1. U starome Rimu bijela ploča, drvena ili posadrena, na kojoj su se oglašavali edikti, bilježili važni događaji u godini ili oglašavala imena senatora. 2. U kasnome srednjem vijeku knjiga uvezanih ili neuvezanih bijelih listova koja na sveučilištu… Nastavi čitati →
alea iacta est! (latinski: kocka je bačena), riječi koje se pripisuju Cezaru kod odluke da prijeđe rječicu Rubikon i započne građanski rat (←49); izreka se navodi kada netko nakon duga kolebanja donese neku važnu, sudbonosnu odluku.
alef (hebrejski: bik), naziv za prvo slovo židovskog i feničkog alfabeta; također i oznaka za brojku jedan (prvi).
aleja (francuski), uređena staza, put između pravilno zasađenih stabala; drvored.
Aleksandar de Villa Dei (Alexander de Villa Dei), normandijski srednjovjekovni gramatičar (Villedieu-les-Poêles, oko 1170 – Avranches, oko 1250). Napisao latinsku gramatiku u stihovima Doctrinale puerorum (1209) koja je kao jedan od najčešćih priručnika upotrebljavana više od 300 godina, do… Nastavi čitati →
Aleksandar Polihistor, Kornelije, grčki učenjak (Milet, ←I. stoljeće – Laurentum, kraj Rima, ←35). Gramatičar u pergamskoj školi; autor mnogobrojnih povijesno-geografskih kompilacija sačuvanih u fragmentima; Stefan iz Bizantija preuzeo je mnogo njegovih zapisa u svoj leksikon. Sastavio komentare uz… Nastavi čitati →
Aleksandrida, naziv popularnoga srednjovjekovnog romana koji opisuje život i djelo Aleksandra III. Velikog; poznato preko 70 preradbi na 30-ak jezika, u prozi i stihovima. Prvi su se tekstovi pojavili u ←II. stoljeću, najstarije sačuvane redakcije potječu iz III. stoljeća;… Nastavi čitati →
aleksija, nesposobnost čitanja zbog oštećenja lijeve polutke mozga (u dešnjaka; u ljevaka desne). U agnostičkoj aleksiji (sljepilo za riječi) bolesnik ne može čitati jer ne prepoznaje slova, ali može pisati; u afazičnoj aleksiji (vidna asimbolija) bolesnik ne može ni… Nastavi čitati →