JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
indogermanski jezici, rijetko upotrebljavan naziv (po njemačkom uzoru) za → indoeuropske jezike.
indohetitska hipoteza, hipoteza po kojoj su hetoluvijski jezici grana koja se od indoeur. jezika odvojila prije nego što su se ostale grane počele međusobno odjeljivati, pa bi po tome “klasični” indoeur. prajezik i hetoluvijski prajezik bili braća.
indoiranski jezici, grana indoeur. jezika; ima tri podgrane: indoarijsku, iran. i dardsko-nuristansku.
indolencija (lat.), u lat. jeziku znači neosjetljivost za bol, u hrvatskom nema to značenje nego znači: lijenost, ravnodušnost prema radu; nehaj, nemar, tromost. Indolentan, lijen; nehajan, ravnodušan prema poslu.
indologija, znanost koja proučava indijske jezike i književnost, filozofiju, kulturu, povijest i religije Indije kao i društvo i geopolitiku. Temelji se na proučavanju izvorišta indijske kulture, staroindijskim studijima, vedama i sanskrtu. Utemeljili su je kršćanski misionari u XVII. i… Nastavi čitati →
indonezijski jezici, velika grupa od oko 200 srodnih jezika kojima se govori na otocima Indonezije, Malajskom poluotoku i Tajvanu, Filipinima, Marijanskim i Palau-otocima, Madagaskaru te na dijelovima novogvinejske obale; dijele se na zapadnu, istočnu i sjevernu granu: zapadnoj grani,… Nastavi čitati →
inedita (lat.), naziv za još neobjavljene knjige, ili neizvedena glazb. djela.
infaman (lat.), besraman, gnusan, sramotan, nizak, podao, na zlu glasu; infamija, podlost, gnusnost, ljaga.
inferiornost (lat.), manja vrijednost, podređenost, podčinjenost, niži položaj.
inferno (tal.), pakao, podzemlje. Inferno naziv prvog dijela Danteove Božanstvene komedije.
infiltracija (franc.) 1. fiz Prodiranje tekućina ili plinova u porozne materijale; probijanje, uviranje, upijanje. 2. med Prodiranje stranih stanica u zdravo tkivo organizma (gnoja, krvi, limfe i sl.). 3. U voj. terminologiji, ubacivanje dijelova taktičkih jedinica, izvidničkih ili diverzantskih,… Nastavi čitati →
infinitezimalan (novolat.), beskonačno malen.
infinitiv (lat.), neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu; u hrv. jeziku završava na –ti (ležati, zvati) ili –ći (peći, sjeći).
infleksija (lat.) 1. mat pojam mat. analize koji označava točku T na krivulji K u kojoj je zakrivljenost jednaka nuli, dok je s jedne strane zakrivljenost pozitivna, a s druge negativna (tj. prijelaz iz konkavnog u konveksni dio krivulje ili… Nastavi čitati →
infra-, lat. predmetak u značenju (is)pod, niže.
ingeniozan (lat.), dovitljiv, dosjetljiv, domišljat duhovit, oštrouman; genijalan.
ingerencija (lat. preko franc.), ovlast, djelokrug.
ingredijencija ili ingredijent (lat.), sastojak, sastavni dio neke smjese, primjesa, dodatak; začin.
inhibicija (lat. inhibere zadržati, priječiti) 1. Kočenje nekog procesa, sprječavanje; zakočenost, smetnja. 2. U fiziologiji, kočenje prijenosa živčanih impulsa kada se reakcija jednog organa koči djelovanjem nekog drugog. Procesi se odvijaju ugl. preko elemenata živčanog sustava koji reguliraju rad mišićnih,… Nastavi čitati →
inhoativni (inkoativni) glagoli, glagoli koji pokazuju započinjanje radnje ili stanja (progledati, zapjevati).