JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
institut (lat.) 1. Skup prav. normi koje se odnose na isti društv. odnos ili na manje područje društv. odnosa (npr. i. naknade štete, i. izvanugovornih obveza i sl.). 2. Specijalizirana organizacija za stručna i znanstv. istraživanja (npr. I. za međunar.… Nastavi čitati →
instrukcija (lat.) 1. Nalog, pouka, uputa; skup pravila za izvršenje određenog posla. 2. Obuka, os. podučavanje; instruktor, podučavatelj vještina i praktičnih predmeta, savjetnik; učitelj pojedinih predmeta izvan redovite škol. nastave.
instrumental (lat.), padež u indoeur. jezicima kojima se označuje sredstvo. U hrv. jeziku 7. padež, odgovara na pitanje kim(e), čim(e), ovisi o glagolu, pridjevu, imenici i prijedlogu; u prvom je redu padež sredstva. I. bez prijedloga u rečenici… Nastavi čitati →
instrumentarij (lat.), ukupnost instrumenata koji se koriste kod obavljanja nekog posla.
insubordinacija (latinski: insubordinatio), neposluh, nepokornost; u hijerarhijski uređenoj organizaciji, primjerice u vojsci i policiji, otkazivanje poslušnosti pretpostavljenome, ili neizvršavanje zapovijedi, ili kršenje stege i sl.
intaktan (lat.), nedirnut, netaknut, neoštećen, neozlijeđen, čitav; čist, nevin, bezgrješan; virgo intacta, netaknuta djevica.
integralan (lat.), kojemu ništa ne nedostaje, koji je potpun, cjelovit, koji ima sve dijelove; koji sam za sebe čini cjelinu. Integralne žitarice, cjelovite, neljuštene žitarice koje sadrže sve kemijske sastojke.
integritet (lat.) 1. Cjelovitost, potpunost, ukupnost, nepovredivost (npr. teritorijalni i., ukupnost nepovredivog teritorija jedne zemlje). 2. U etičkom smislu, poštenje, čestitost, neporočnost.
intelektualac (lat.), osoba koja se bavi umnim radom (znanstv., umj. ili duhovnim); mislilac koji javno djeluje kao moralna i intelektualna savjest društva; katkad i osoba koja jednostavno ima visoku naobrazbu.
intendant (lat. preko njem.) 1. Ravnatelj kazališta; adm. voditelj kazališta. 2. Opskrbnik, onaj koji se brine za opskrbu vojske hranom, odjećom i ostalim životnim potrepštinama.
intenzivan (lat.) 1. Snažan, jak, izražen u velikoj mjeri. 2. U poljoprivredi, koji daje velike prinose.
inter arma silent leges (lat.), među oružjem šute zakoni, tj. rat ne poznaje zakona, vlada bezakonje.
inter arma silent Musae (lat.), među oružjem šute Muze, tj. dok rat traje ne razvijaju se ni znanost ni umjetnost.
inter nos (lat.), među nama; u povjerenju, u četiri oka.
interdisciplinaran (lat.), koji se zasniva na više disciplina, najčešće znanstvenih (npr. interdisciplinaran studij).
interes (lat.) 1. Zanimanje za što, pažnja prema nečemu, radoznalost. 2. Korist, probitak (naći i. u čemu). 3. Zastarjeli naziv za kamatu.
interferencija (lat. preko njem) 1. Preklapanje, miješanje, zalaženje jednog u drugo, ukrštavanje, sukobljavanje (i. interesa, utjecaja, nastojanja, stilova itd.). 2. fiz Međudjelovanje dvaju ili više valova (svjetlosnih, zvučnih, valova na vodi i dr.) kada se šire po istom dijelu prostora.… Nastavi čitati →
interim (lat.) 1. prav Prethodna odredba koja vrijedi do potpunog rješenja nekoga spornog pitanja. 2. Vrijeme u kojem neku dužnost privremeno obnaša zamjenik dužnosnika.
interlingua (lat.), pojednostavljeni lat. jezik sine flexione, tj. bez deklinacije i konjugacije. Predlagao ga je tal. lingvist Giuseppe Peano (1858–1932) kao međunar. sredstvo sporazumijevanja.
intermitencija (lat.), isprekidano odvijanje nekog procesa; pojavljivanje na mahove, od vremena do vremena, izostajanje neke pojave. Intermitentan, koji se odvija uz manje ili veće prekide.