Artjomov (Artëmov), Vjačeslav Petrovič, ruski skladatelj (Moskva, 29. VI. 1940). Jedan od osnivača grupe Astreja (improviziranje na egzotičnim glazbalima), terenski istraživač stare sjevernoruske i tradicionalne istočnjačke glazbe. Skladatelj suvremene orijentacije, sklon eksperimentiranju, nekonvencionalnoj primjeni zvukovnih mogućnosti glazbala… Nastavi čitati →
Artmann, Hans Carl, austrijski književnik (Beč, 12. VI. 1921 – Beč, 4. XII. 2000). Središnja pojava avangardne Bečke grupe. Pisao pjesme pod utjecajem dadaizma i nadrealizma, drame (Vožnja na otok Nantucket, 1969) te… Nastavi čitati →
Artschwager, Richard, američki kipar i likovni umjetnik (Washington, 26. XII. 1923). Djeluje od sredine 1960-ih u New Yorku. Postao čuven po izradi golemih drvenih predmeta “pseudo-pokućstvo” (Stol i stolnjak); u svojim djelima preispituje ulogu umjetnosti u svakodnevici.
Artuković, Andrija, hrvatski pravnik i političar (Klobuk, kraj Ljubuškog, BiH, 19. XI. 1899 – Zagreb, 16. I. 1988). Doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, vodio odvjetnički ured u Gospiću od 1926; član tamošnje ilegalne ustaške organizacije koja je 1932.… Nastavi čitati →
Artuković, Lovro, hrvatski slikar i grafički dizajner (Zagreb, 31. V. 1959). Završio studij na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1983. na kojoj je radio kao docent od 1994. do 2003, kada odlazi u Berlin u kojem djeluje… Nastavi čitati →
Arundel, Thomas Howard, engleski skupljač umjetničkih predmeta i mecena (Finchingfield, Essex, 7. VII. 1586 – Padova, 4. X. 1646). U Engleskoj prvi skupljač umjetnina, poglavito grčkih mramornih kipova; danas jezgra zbirki u Ashmolean Museum… Nastavi čitati →
Arx, Cäsar von, švicarski dramatičar i redatelj (Basel, 23. V. 1895 – Niedererlinsbach, kraj Aaraua, 14. VII. 1949). Najpoznatije su mu drame s povijesnom (Povijest o generalu Johannu Augustu Suteru i Izdaja Novare) te suvremenom tematikom (Opernball 13).
Arzú, Álvaro, gvatemalski poduzetnik i političar (Guatemala, 14. III. 1946). Uspješan poslovni čovjek, gradonačelnik Guatemale 1985–90. Ministar vanjskih poslova 1991, iste godine glavni tajnik Stranke nacionalnog napretka (PAN), od 1996. do 2000. predsjednik republike Gvatemale; zaslužan za… Nastavi čitati →
Asachi, Gheorghe, rumunjski književnik (Herţa-Hotin, 1. III. 1788 – Iaşi, 12. XI. 1869). Pisao pjesme, novele i drame. Osnovao prvi rumunjski list i prvo moldavsko kazalište (1835), te sudjelovao u utemeljenju Mihajlovske akademije u Iaşiju.
Asad, Hafez al-, sirijski časnik, političar i državnik (Qardaha, kraj Latakije, 6. X. 1930 – Damask, 10. VI. 2000). Otpušten iz vojske 1961. nakon što se usprotivio secesiji od Egipta; postaje član socijalističke stranke Baas.… Nastavi čitati →
Asafjev (Asaf’ev), Boris Vladimirovič (pseudonim Igor Gljebov), ruski skladatelj i muzikolog (Petrograd, 29. VII. 1884 – Moskva, 27. I. 1949). Skladao simfonije (4), klavirski koncert, komorna djela, opere (10), balete (27; Plamen Pariza, Bahčisarajska fontana… Nastavi čitati →
Asam, obitelj njemačkih umjetnika. Glavni članovi: Hans Georg, slikar i štukater (Rott am Inn, 12. X. 1649 – Sulzbach, 7. III. 1711). Oslikao freskama i portretima samostansku crkvu u Benediktbeurenu, te kupolu crkve sv.… Nastavi čitati →
Asarhadon (asirski Ašurahiddin), asirski kralj. Vladao od ←680. do ←669. Vodio uspješne ratove u Arabiji, Feniciji, Palestini i Egiptu (zauzeo Memfis). Obnovio Babilon, koji je porušio njegov otac Sanherib. Tijekom njegova vladanja s granice ugrozili su skitski i kimerijski prodori… Nastavi čitati →
Asbjørnsen, Peter Christen, norveški književnik (Kristiania, danas Oslo, 15. I. 1812 – Kristiania, 5. I. 1885). Njegove novele karakterizira spoj pučkoga govora i dansko-norveškoga standarda. Poznati sakupljač (s → Jørgenom Moeom) narodnoga književnog… Nastavi čitati →
Asbóth, Oszkár, mađarski slavist (Újarad, danas dio Arada, Rumunjska, 10. VIII. 1852 – Budimpešta, 24. VIII. 1920). Studirao u Budimpešti, Leipzigu, Berlinu i Göttingenu. Profesor slavistike u Budimpešti. Bavio se rusistikom, odnosima slavenskih jezika i… Nastavi čitati →
Ascari, Alberto, talijanski automobilist (Milano, 13. VII. 1918 – Monza, 26. V. 1955). Svjetski prvak 1952–53; pobijedio na 13 utrka Grand Prix; poznat pod nazivom “Majstor Nürburgringa”. Poginuo na treningu.
Asch, Schalom, židovski književnik (Kutno, Poljska, 1. XI. 1881 – London, 10. VII. 1957). Pisao na hebrejskom, jidišu, njemačkom i engleskom jeziku. Opisuje suvremene socijalne probleme Židova, a teme pronalazi i u povijesti židovskog progonstava… Nastavi čitati →
Ascham, Roger, engleski diplomat, pisac i pedagog (Kirby Wiske, 1515 – London, 30. XII. 1568). Profesor grčkoga i latinskoga u Cambridgeu; renesansna ličnost, objavio traktat Ljubitelj lúka 1545. na engleskome, hvaleći humanističku kulturu. Tutor princeze Elizabete za… Nastavi čitati →
Aschoff, Ludwig, njemački patološki anatom (Berlin, 10. I. 1866 – Freiburg im Breisgau, 24. VI. 1942). Profesor patološke anatomije u Marburgu i Freiburgu. Stvorio moderan pojam retikuloendotelnog sustava, opisao specifične upalne čvoriće kod reumatske groznice… Nastavi čitati →
Ascoli, Graziadio Isaia, talijanski jezikoslovac (Gorizia, 16. VII. 1829 – Milano, 21. I. 1907). Utemeljitelj talijanske dijalektologije. Pokrenuo časopis Archivio glottologico italiano (izlazi od 1873); u VIII. svesku objavio L’Italia dialettale utvrdivši načela talijanske dijalektologije.… Nastavi čitati →
