La Rue, Pierre de (lat. Petrus Platensis), franko-flamanski skladatelj (Tournai, o. 1460 – Kortrijk, 20. XI. 1518). Pjevač u Sieni i na burgundskom dvoru. Jedan od najistaknutijih skladatelja svojega vremena. Izvrstan kontrapunktičar, os. primjenjivao tehniku kanona. Skladao mise… Nastavi čitati →
La Salle (La Sale), Antoine de, franc. književnik (kraj Arlesa, o. 1388 – ?, poslije 1461). Autor glasovita romana Pripovijest i zabavna kronika Malog Ivana od Saintréa i lijepe gospe od Belles-Cousines, u kojem se izruguje srednjovj. viteštvu.… Nastavi čitati →
La Salle, Jean Baptiste de, franc. pedagog (Reims, 30. IV. 1651 – Rouen, 7. IV. 1719). Svećenik (1678), učitelj i organizator mnogobrojnih škola za odgoj siromašne djece. Gl. su značajke reforme odgoja besplatno školovanje (uz… Nastavi čitati →
La Salle, René Robert Cavelier de, francuski istraživač (Rouen, 21. XI. 1643 – kraj Navasote, Texas, 19. III. 1687). Istražio područje Velikih jezera u Sjevernoj Americi, vodio ekspediciju po rijekama Illinois i Mississippi, trgovao krznom,… Nastavi čitati →
La Tour du Pin, Patrice de, franc. pjesnik (Pariz, 16. III. 1911 – Pariz, 28. X. 1975). Studirao književnost, filozofiju i polit. znanosti. Javio se simbolističkim stihovima, a prva zbirka Potraga za radošću tradicijskim oblicima… Nastavi čitati →
La Tour, Georges de, francuski slikar (Vic-sur-Seille, kršten 14. III. 1593 – Lunéville, 30. I. 1652). Ugledan i slavan za života; ponovno otkriven početkom XX. stoljeća. Osebujnim stilom slikao jednostavne realističke, uglavnom biblijske, kompozicije mističnog… Nastavi čitati →
La Tour, Maurice-Quentin de, francuski slikar (Saint-Quentin, 5. IX. 1704 – Saint-Quentin, 17. II. 1788). Čuveni portretist u razdoblju kasnoga rokokoa; dvorski slikar kralja Luja XV. U pastelu portretirao znamenite ličnosti francuskoga društveno-političkoga života XVIII.… Nastavi čitati →
La Valette, Jean Parisot de, veliki meštar ivanovaca ili malteških vitezova (?, 1494 – La Valletta, 24. VIII. 1568). Odvjetak ugledne franc. obitelji iz Toulousea. Redu ivanovaca pristupio 1521. Čast velikoga meštra obnašao od 1557. God. 1565.… Nastavi čitati →
Laban (hebr. bijel), prema Bibliji, bogati stočar, Aramejac, brat Jakovljeve majke Rebeke i otac Leje i Rahele, koje je udao za nećaka Jakova kao nagradu za njegovo dugogodišnje služenje. Povijesna je podloga povezivanje Židova s aramejskim plemenima.
Laban, Rudolf von (pravim imenom R. L. de Varaljas), mađarski plesač, koreograf i plesni pedagog (Bratislava, 15. XII. 1879 – Weybridge, kraj Londona, 1. VII. 1958). Istaknuti inovator i predstavnik modernog plesa. Osnovao i vodio (1892–93)… Nastavi čitati →
Labaš, Jure, hrvatski slikar (Oroslavje, 22. X. 1936). Završio Akademiju u Zagrebu 1960. Suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića. Otvorenim koloritom slika dinamične kompozicije često erotskog naboja.
Labaš, Rudolf, hrvatski slikar (Stari Golubovec, 31. VIII. 1941). Završio Akademiju u Zagrebu 1965, na kojoj je i predavao (1978–2011). Član likovne grupe → Biafra. Izražajna crteža, bogata i profinjena kolorita slika ekspresivne figuralne kompozicije uglavnom… Nastavi čitati →
Labdakidi (grč. Labdakídai), u grč. mitologiji, tebanska kralj. loza, potomci kralja Labdaka, unuka Kadmova: sin Laj, Lajev sin Edip i Edipovi sinovi Eteoklo i Polinik.
Labé, Louise, franc. pjesnikinja (Lyon, o. 1524 – Parcieux-en-Dombes, 25. IV. 1566). Iz imućne građanske obitelji, stekla je vrsnu humanističku naobrazbu. Članica lyonske pjesničke škole, 1555. objavila je Djela, zbirku od 24 ljubavna soneta, 3 alegorije… Nastavi čitati →
Labeon, Marco Antistije (lat. Marcus Antistius Labeo), rim. pravnik (Benevento, ←44 – Rim, ←22). Pretor u doba cara Oktavijana Augusta, odbio njegovu ponudu da postane konzul. Učitelj prava, osnivač prokulijanske prav. škole, nazvane po gl. sljedbeniku Semproniju Proculusu. Jedan od… Nastavi čitati →
Laberije, Decim (lat. Decimus Laberius), rim. pjesnik (?, ←106 – ?, ←43). Uveo u rim. književnost mim, dramatizirani prikaz prizora iz svakodnevnog života. Njegovi su se mimi (sačuvano ih je 43) odlikovali dosjetkama i aluzijama na suvremenike.
Labiche, Eugène, franc. dramatičar (Pariz, 5. V. 1815 – Pariz, 23. I. 1888). Pisac popularnih komedija i vodvilja (“kralj vodvilja”). Majstor intrige, zabavno ismijavao malograđansku sebičnost i glupost. Poznatije komedije: Talijanski slamnati šešir; Putovanje… Nastavi čitati →
Labid Ibn Rabia, arap. pjesnik (?, – Kufa, o. 661). Jedan od priznatih predislamskih pjesnika, autor jedne kaside iz antologije predislamske poezije Muallaka. Primio islam.
Labijen, Tit (lat. Titus Labienus), rim. vojskovođa (Piceno, o. ←100 – Munda, ←17. III. 45). Plebejski tribun ←63. God. ←58. do ←50. Cezarov legat u Galiji. U vrijeme građ. rata prišao Pompeju, a nakon poraza potonjega kraj… Nastavi čitati →
Labijen, Tit, rim. govornik (←I. st. – I. st.). Stekao nadimak Rabienus (Bijesni). Zagovarao republikanstvo. Djelo u kojem kritizira cara Augusta odredbom Senata je spaljeno, nakon čega je počinio samoubojstvo.
