LIKOVNE UMJETNOSTI I ARHITEKTURA
Fenton, Roger, engl. fotograf (Heywood, o. 1819 – London, 8. VIII. 1869). Poznat po fotografijama iz Krimskoga rata koje su među prvim dok. svjedočanstvima o ratnim strahotama (Gladni vojnici; Groblje).
Ferenczy, István, mađ. kipar (Rimaszombat/Rimavská Sobota, Slovačka, 23. II. 1792 – Rimaszombat, 4. VII. 1856). Studirao u Beču i Rimu; pod utjecajem B. Thorvaldsena i A. Canove. Klasicističkim stilom, s blagim tragovima romantizma oblikovao mitol.… Nastavi čitati →
Ferenczy, Károly, mađarski slikar (Beč, 8. II. 1862 – Budimpešta, 18. III. 1917). Studirao u Parizu i Münchenu. Član umjetničke grupe koja je radila u mađarskoj likovnoj koloniji u Nagybányi (danas Baia Mare u Rumunjskoj), a u… Nastavi čitati →
Fernández de Navarrete, Juan, španj. slikar (Logrollo, Kastilja, o. 1526 – Toledo, 28. III. 1579). Gluhonijem; često se potpisuje Il Mudo (nijemi). Učio u Veneciji, Milanu i Rimu; dvorski slikar Filipa II.; djeluje u Madridu, samostanu La… Nastavi čitati →
Fernández, Fernando, španj. crtač stripa (Barcelona, 7. II. 1940). Pripadnik nove škole španj. esteticizma. Likovno jezgrovitim crtežom stvara strip serije sa znanstveno-fantastičnim i erotskim sadržajem (poznate serije Génesis; Krugovi; Zora i dr.).
Fernkorn, Anton Dominik, njemački i austrijski kipar i ljevač (Erfurt, 17. III. 1813 – Beč, 16. XI. 1878). Školovao se na Obrtnoj školi u Erfurtu te u mnogim ljevaonicama i atelijerima poznatih kipara. Izrađivao, u… Nastavi čitati →
Ferrari, Defendente, talijanski slikar (Chivasso, između 1480. i 1485 – Torino, oko 1540).
U prvoj polovini cinquecenta glavni predstavnik renesansnoga slikarstva u Pijemontu, gdje izvodi narudžbe za savojskoga vojvodu. Oslikavao pretežito poliptihe, najprije pod sjevernjačkim utjecajima, dok poslije… Nastavi čitati →
Ferrari, Gaudenzio, talijanski slikar i kipar (Valduggia, između 1475. i 1480 – Milano, 31. I. 1546). Najznačajniji slikar XVI. stoljećau Lombardiji. Na njegov su rad najviše utjecali P. Perugino i Leonardov krug (ponajviše Bramantino). Na slikama iz… Nastavi čitati →
Ferré, Gianfranco, talijanski modni oblikovatelj (Legnano, 15. VIII. 1944 – Milano,
17. VI. 2007). Diplomirao arhitekturu u Milanu. Slavu u modnim krugovima započeo oblikovanjem maštovita nakita kao dodatka modnim kreacijama. Sredinom 1970. izrađivao nacrte za športsku i… Nastavi čitati →
feston (tal.) 1. lik Ukrasni vijenac (jednako značenje girlanda) od granja u koje su upletene kite cvijeća i voća. Arhit. ukrasi u Grčkoj od ←III. st. na žrtvenicima i sarkofazima; preko helenizma prešao u rim. umjetnosti gdje se javlja… Nastavi čitati →
Fetti, Domenico, tal. slikar (Rim, o. 1589 – Venecija, 16. IV. 1623). Jedan od glavnih tal. predstavnika prijelaza zreloga manirizma u rani barok. Školovao se u Rimu; dvorski slikar u Mantovi. Na freskama u vojvodskoj palači i prvostolnici u… Nastavi čitati →
Feuerbach, Anselm, njemački slikar (Speyer, 12. IX. 1829 – Beč, 4. I. 1880). Školovao se u Düsseldorfu, Münchenu, Antwerpenu i Parizu. Djelovao u Rimu, profesor na Akademiji u Beču, a od 1876. živio u Veneciji.… Nastavi čitati →
Fibula Praenestina, zlatna kopča iz ←VII. ili ←VI. st., nađena u grobnici u tal. gradu Prenesti; najstariji spomenik lat. jezika, sadrži ime naručitelja i izrađivača.
Fičev, Nikola (pr. ime Koljo Fičeto), bug. arhitekt (Drjanovo, o. 1800 – Tarnovo, 15. XI. 1881). Najpoznatiji graditelj u Bugarskoj u XIX. st. U mnogim bug. gradovima projektirao barokizirane crkve, stamb. i javne objekte.
Fidija (grč. Pheidías), grč. kipar (Atena, o. ←500 – ?, ←438). Po ant. izvorima učenik Hegije. Najslavniji grč. kipar. Njegovo je kiparstvo sinonim za najčišći izraz zrele klasike i ideal harmonične ravnoteže božanskog i ljudskog. Sintetizirao je duh, snagu… Nastavi čitati →
Fiedler, Conrad, njem. estetičar i teoretičar umjetnosti (Oederan, 23. IX. 1841 – München, 3. VI. 1895). Razvio novu temeljnu teoriju umjetnosti; smatra da pojam lijepoga treba odvojiti i lučiti od pojma umjetničkog; subjektivno od povijesnog.… Nastavi čitati →
Fieravanti, Aristotele di Fioravante di Ridolfo, tal. graditelj, medaljer i ljevač topova (Bologna, o. 1415 – Moskva, 1485/86). Po tal. gradovima (Milano, Venecija, Rim, Bologna i dr.) gradio i rekonstruirao javne i obrambene građevine. U Beču, u službi M.… Nastavi čitati →
figura (lat.) 1. U lik. umjetnosti, prikaz ljudskog ili životinjskog tijela, te nekoga fantastičnog, izmišljenog lika na slici ili u skulpturi (nacrtana, naslikana, oblikovana, iskovana, uklesana, izvezena i sl.). Ljudsko se tijelo prikazuje kao čitav lik čovjeka (akt), gornji dio… Nastavi čitati →
fijala (grč. fiale) 1. Kod Grka i Rimljana plitka, široka posudica; služila kod libracija (žrtve ljevanice). 2. U got. graditeljstvu, vitak, šiljast tornjić, najčešće završetak potpornih stupova kontrafora; dekorativan arhit. element crkv. namještaja i predmeta (oltari, korska sjedala,… Nastavi čitati →
fiksacija ili fiksiranje (lat.) 1. Učvršćenje, ustaljenje; čin kojim se nešto čini stalnim, postojanim. 2. biol Postupak konzerviranja pri kojemu se čitavim organizmima ili pojedinim organima sačuva potpuna struktura; kao sredstva za fiksaciju (fiksatori) koriste se alkohol, formalin, razne kiseline… Nastavi čitati →
