POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Gladstone, William Ewart, engl. državnik (Liverpool, 29. XII. 1809 – Hawarden, 19. V. 1898). U početku torijevac. Ministar trgovine (1843) i kolonija (1845); potiče ukidanje Zakona o žitu i zalaže se za emancipaciju Židova. Popularnost… Nastavi čitati →
glagoljaštvo, ukupnost bogoslužnih i kult. činjenica vezanih uz višestoljetno vršenje kat. obreda na staroslav. jeziku, prema knjigama pisanima glagoljicom. Čvrsto ukorijenjeno na znatnom dijelu hrv. etničkog prostora, jedinstvena je nelatinska liturgijsko-jezična enklava u krilu Kat. crkve. Tijekom sr. vijeka… Nastavi čitati →
Glamoč, gradić u zap. Bosni, BiH; od 8600 st. 1991. pao na 4200 st. (2004). Nalazi se na juž. rubu Glamočkog polja na cesti Livno–Mrkonjić-Grad. Obližnje uzletište Suhopolje (gdje je u II. svj. ratu poginuo I. L. Ribar). Prehr.,… Nastavi čitati →
Glamočani (Dlamočani), hrv. plemićki rod. Spominju se od XII. st. u Sidraškoj i Lučkoj županiji. Ratovali na strani kralja Ladislava IV. Kumanca protiv Čeha te kao nagradu stekli posjede Kašić i Banjevac. Sr. XIV. st. dolaze u zavisan položaj prema… Nastavi čitati →
Glanum, arheol. nalazište u Arlesu, Francuska. Nalazište naselja Liguraca sa svetištem; helenistički tragovi iz ←II. st.; rim. naselje u ←I. st. Najstarija rim. grad. vrata u Galiji s reljefnim prikazom zarobljenih Gala. Ostaci rim. villa rustica, terma i… Nastavi čitati →
glavarina, oblik osobnog poreza koji se naplaćuje po glavi stanovnika bez obzira na dob, spol, zanimanje ili imovinsko stanje. U prošlosti se plaćao po glavama ljudi, capitatio humana, ili po glavi životinja koje porezni obveznik posjeduje, capitatio animalium;… Nastavi čitati →
Glavinić, Mihovil, hrvatski arheolog (Makarska, 14. X. 1833 – Zadar, 22. VIII. 1898). Studirao filologiju u Padovi, specijalizirao arheologiju u Berlinu. Upravitelj Arheološkoga muzeja u Splitu (1872–83), ravnatelj splitske gimnazije i zemaljski nadzornik za srednje… Nastavi čitati →
Glavinov, Vasil, mak. političar (Veles, 1869 – Sofija, 24. I. 1929). God. 1893. u Sofiji ustrojio mak. socijalist. skupinu; od 1895. izdavao glasilo Revoljucija i (od 1898) Političeska svoboda. U Velesu osnovao (1894) prvo radničko prosvj.… Nastavi čitati →
Glaž, župa i utvrđeni grad u srednjovj. Bosni na području slijeva rijeke Ukrine. Spomen od XIII. st. U sastavu Kraljevine Slavonije; posjed hrv. knezova Babonića i (od 1391) Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Franjevački samostan i crkva iz XIV. st.
Glicerije (lat. Glycerius), rim. car. Živio u V. st. Za zapadnorim. cara izabrala ga je vojska 473; porazio i potisnuo Ostrogote iz Italije. Istočnorim. car Lav nije mu priznao carski naslov, detronizirao ga je 474. Lavov pouzdanik Julije Nepot,… Nastavi čitati →
Glinskij, Mihail Ljvovič (zvan Dorodnyj), polj. i rus. vojskovođa (?, o. 1475 – ?, 15. IX. 1534). Odvjetak tatarske obitelji. Isprva ratovao na strani polj. kralja Aleksandra; u vrijeme kralja Žigmunda I. optužen za pokušaj uzurpacije lit. vojvodstva;… Nastavi čitati →
Glomači (u lat. vrelima: Dalamanci i Daleminci), slav. pleme koje je od VII. st. naseljivalo područje između Labe i Mulde. Poč. IX. st. napadaju ih Franci, a o. 900. Sasi. God. 928/929. pokorio ih je njem. kralj Henrik I.
Gnirs, Anton, češki arheolog, povjesničar umjetnosti i konzervator (Žatec, 18. I. 1873 – Loket, 10. XII. 1933). Kustos antičke zbirke u Puli (1901); državni konzervator za Istru (od 1902) i Kranjsku (od 1915). Poslije 1918.… Nastavi čitati →
Gobineau, Joseph Arthur de, francuski diplomat i etnolog (Ville-d’Avray, 14. VII. 1816 – Torino, 13. X. 1882). Na raznim diplomatskim dužnostima u Bernu, Hannoveru, Frankfurtu, veleposlanik u Teheranu, Rio de Janeiru i Stockholmu. Zastupao tezu… Nastavi čitati →
Godečaj (Godežav), župan u Ninu. Dao podići crkvu sv. Križa. Natpis o izradbi crkve na nadvratniku (X–XI. st.) smatra se jednim od najstarijih sačuvanih spomenika iz vremena hrv. vladara.
Godefroy de Bouillon, lotarinški vojvoda (?, o. 1060 – Jeruzalem, 18. VII. 1100). Jedan od vođa I. križarske vojne. Istaknuti sudionik križarskih voj. akcija kod Nikeje, Antiohije, Dorileja i dr. (između 1096. i 1099). Nakon osvajanja Jeruzalema… Nastavi čitati →
Godemir, hrv. ban u doba kralja Stjepana Držislava (kraj X. st.). Prema predaji iz XI. st. ubrajao se među moćne hrv. velikaše.
Gödöllő, nekadašnja kralj. ljetna rezidencija, sz od Budimpešte, 30 000 st.. Velik barokni dvorac knezova Grassalkovicha (1744–47); okružen parkom, često izletničko odredište. U doba revolucije 1919. gl. stožer mađ. Crvene armije; nakon 1945. sjedište Poljoprivr. sveučilišta.
Godomar (Gundimar, Gondemar), posljednji burgundski kralj (u. 534). Isprva se uspješno odupirao franačkim napadima; poražen u bitki kraj Autuna (532).
Goebbels, Joseph, njem. političar (Rheydt, 29. X. 1897 – Berlin, 1. V. 1945). Doktorirao književnost u Heidelbergu. Pridružio se Hitlerovoj Nac.-socijalist. njem. radničkoj stranci (NSDAP) 1922. Sudjelovao u napadu ljevice NSDAP-a na Hitlera 1926, ali… Nastavi čitati →
