POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
habitatores (populares), naziv za pučane, tj. najbrojniji dio grad. žiteljstva u srednjovj. gradovima, koji nemaju građ. prava i samim time udjela u komunalnoj upravi.
Habsburgovci, jedna od najstarijih europskih vladarskih dinastija, prozvana prema gradu Habsburgu (švicarski kanton Aargau). Rodonačelnik obitelji je grof Guntram (umro oko 950), čiji su potomci u XI. stoljeću gospodari posjeda u Elzasu. Diobom obiteljskih stečevina u prvoj polovini… Nastavi čitati →
Hadad, semitski bog oluje, grmljavine i kiše, poistovjećen s Adadom u asirsko-babilonskoj mitologiji. Gl. božanstvo ili gospodar (baal) zap. Semita. Kao Baal Hadad prikazivan kao bradato božanstvo, koje često nosi toljagu i munju, a na glavi rogatu kapu, dok… Nastavi čitati →
Hadar, arheološko nalazište na sednjem toku rijeke Awash u dolini Afaru u srednjoj Etiopiji. Godine 1973. otkriveni su fosilni ostatci australopiteka (Australopithecus afarensis), stari oko 2,9 milijuna godia.
Hadidža (Hatidža), prva Muhamedova žena (vjerojatno Meka, o. 555 – Meka, 619). Udovica imućna trgovca, u čijoj je kući Muhamed isprva radio kao pomoćnik. U braku s Muhamedom imala šestero djece. Prva prihvatila njegov vjerski nauk; prozvana “majkom vjernika”.
Hadrianopolis, ant. ime za današnji grad Edirne (Drinopolje) u eur. dijelu Turske.
Hadrijan (lat. Publius Aelius Hadrianus), rim. car (Colonia Itálica, Španjolska, 24. I. 76 – Baiae, danas Baia, Kampanija, 10. VII. 138). Kao dječak (od 85) doveden u Rim, gdje ga odgaja rođak, budući car Trajan… Nastavi čitati →
Hadrijanov zid (lat. Vallum Hadriani), obrambena utvrđena linija koju je 122. počeo graditi rim. car Hadrijan kako bi Britaniju sa sjevera osigurao od prodora Pikta. U dužini od 118 km zatvarala je kopneni prolaz od Wallsenda na r. Tyne… Nastavi čitati →
Hadrumet (lat. Hadrumetum, Adrumetum, danas Sűsah/Sousse, fenička trg. kolonija osn. u ←IX. st. u juž. Sredozemlju. Poslije rim. kolonija. Ostaci ant. graditeljstva.
Hadžadž ibn Jusuf (Hajjaj ibn Yusuf al-Thaqafi, al), arap. državnik (Ta’if, Hedžas, današnja Saudijska Arabija, 661 – Wasit, Irak, VI. 714). U službi Abd el-Malika, petoga kalifa iz dinastije Omejida. God. 692. skršio u Meki ustanak protukalifa Abd… Nastavi čitati →
Hadži-Girei, utemeljitelj tatarske dinastije krimskih kanova (u. 1466). Odcijepio se od Zlatne Horde i 1427. proglasio vladarom Krimskoga Kanata. Krimski kanovi bili su tradic. saveznici Turske u borbi protiv rus. pretendenata na Krim. Posljednji kan Šagin-Girei odrekao se vlasti u korist Rusije.
Hadži-Murat, jedan od prvaka proturus. ustanka u Dagestanu (?, kraj XVIII. st. – ?, 1852). Stekao slavu kao hrabar i vješt ratnik. Njegovu smrt opisao je u istoimenoj pripovijesti L. N. Tolstoj.
Gligorijević, Hadži-Prodan, srpski ustanik (selo Nevade, kraj Takova, oko 1760 – ? Besarabija, oko 1825). Vojvoda u I. srpskom protuturskom ustanku; potom vojvoda u Starome Vlahu. Godine 1814. podigao neuspio ustanak protiv Turaka (Hadži-Prodanova buna) na području Požeške,… Nastavi čitati →
hadžib (arap.), vratar, komornik. Za maurske dominacije u Córdobi predstavnik kalifa i velikog vezira. Nakon raspada kalifata, u Španjolskoj titula malih, nezavisnih kraljeva. Kod berberske dinastije u Africi visoki dostojanstvenik (ministar), čak i kralj.
Haebler, Konrad, njem. povjesničar (Dresden, 29. X. 1857 – Wehlen, kraj Dresdena, 13. XII. 1946). Knjižničar u Dresdenu (1879–1907) i Berlinu (od 1907). Tvorac znanstv. metode za utvrđivanje podrijetla starih tiskanih knjiga (Repetitorij tipova… Nastavi čitati →
Hafadži, arheol. nalazište i od Bagdada, Irak. Od ←2800. do ←2200. važno urbano središte sjev. Babilonije. Hamurabijev nasljednik Samsuiluna sagradio je ovdje u ←XVII. st. snažnu utvrdu protiv Kasita. Ostaci hrama i mnogobrojne skulpture.
Hafsidi, berberska vladarska dinastija u sr. i ist. Magrebu (1229–1574). Osnivač dinastije je Abu Zakarija Jahja (1229–49), upravitelj u Tunisu i ist. Alžiru u vrijeme dinastije Almohada. Njegov sin al-Mustansir (1249–77) uzeo je naslov kalifa te samostalno vladao na… Nastavi čitati →
Hagia Triada, arheol. lokalitet s nalazima egejske kulture na j dijelu Krete, Grčka. Ostaci minojskoga grada, vladarska palača s freskama (←II. tisućljeće); mnogobrojni manji nalazi (sarkofazi, glinene pločice i dr.).
Haidar Ali, musl. vladar indij. pokrajine Mysore (Budikote, 1722 – Chittoor, 7. XII. 1782). God. 1749. voj. zapovjednik. Iste god. izvršio drž. udar i vlast dotadašnjeg radže podredio svojem nadzoru. Samostalno zavladao 1761. Uspješnim voj. osvajanjima proširio… Nastavi čitati →
Hajdar-paša, tur. vezir (u. 1563). Rodom iz Bosne. Kapu-aga na carigradskom dvoru; vezir te sandžak Hercegovine. U Carigradu podigao džamiju, medresu i kupalište te je dio grada nazvan njegovim imenom.
