POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Hilderik I., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 436 – ?, 481/82). Podupirao Rim; sudjelovao u pobjedi nad Vizigotima (463); ratovao protiv Angla i Sasa te Alemana. Njegov grob u Tournaiju sadrži važne nalaze merovinške kulture. Otac Klodviga I.
Hilderik II., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, 649 – Chelles, Francuska, između 10. IX. i 15. XI. 675). Sin Klodviga II. Vladar Austrazije od 662, a Neustrije i Burgundije od 673; sjedinio franačku državu. Ubijen u pobuni.
Hilderik III., posljednji vladar iz dinastije Merovinga (?, o. 714 – ?, 755). Nakon smrti Karla Martela (741) na prijestolje ga dovodi Pipin Mali, kad kao njegov majordom već upravlja Neustrijom i Austrazijom, a 751. ga prisiljava na odstupanje s prijestolja.
Hilperik I., kralj Neustrije iz dinastije Merovinga (?, između 527. i 534 – Chelles, Francuska, između 20. i 28. IX. 584). Sin → Klotara I. Nakon očeve smrti (561) dobio na upravljanje trećinu Neustrije (sjedište u Soissonsu), a… Nastavi čitati →
Hilperik II., franački kralj iz dinastije Merovinga (?, o. 675 – Soissons, 721). Sin Hilderika II. Isprva živio u samostanu pod imenom Daniel. Kralj neustrijskih Franaka od 715; na prijestolje su ga iz samostana doveli protivnici austrazijskog majordoma Karla… Nastavi čitati →
Hilton, Rodney Howard, engl. povjesničar (Middleton, kraj Manchestera, 17. XI. 1916 – Birmingham, 7. VI. 2002). Predavao srednjovj. povijest na Sveučilištu u Birminghamu. U svojem znanstv. radu marksističke inspiracije bavio se proučavanjem povijesti srednjovj. seljaštva. Jedan od pokretača časopisa… Nastavi čitati →
Hilwan ili Hulwan, grad u Donjem Egiptu na r. Nilu j od Kaira, u neposrednoj blizini ostataka nekadašnje egip. prijestolnice Memphisa.
Himera (grč. Khímaira), u grč. mitologiji, neman koja je pustošila zemlju rigajući vatru. Kći Tifona i Ehidne. Prema Ilijadi, bila je golema i snažna, imala je tri glave, sprijeda lav, straga zmaj, a u sredini koza. Ubio ju je Belerofont.
Himilkon, kartažanski vojskovođa (u. o. ←390). Sudjelovao u voj. pohodu na Siciliju (←406), pobijedio Dionizija Starijeg i osvojio Agrigento, Gelu i Kamarinu (←405). God. ←396. porazio ga je Dionizije Stariji. Shrvan porazom, izvršio samoubojstvo izgladnjivanjem.
Himilkon, kartažanski pomorac. Živio u prvoj pol. ←V. st. Prošao kroz Gibraltar i oplovio atlantsku obalu Španjolske, Francuske te jugozap. Engleske i Irske.
Himjariti (grč. Homçritai; lat. Homeritae), semitsko pleme u juž. Arabiji. Od I. st. vladaju Jemenom. Pokoreni od Etiopljana (525), pa naslov “kraljevi od Himjara” nose vladari od Sabe. Sačuvani kameni natpisi (←II–V. st.).
Himmler, Heinrich, njemački nacistički političar (München, 7. X. 1900 – Lüneburg, 23. V. 1945). Agronom. Član Nacionalsocijalističke (NSDAP) stranke od 1925. Organizator i vođa SS-odreda smrti od 1929. kao samostalne oružane sile odane samo Hitleru.… Nastavi čitati →
himnod (grč.), pjevač himni. U Rim. Carstvu, poglavito u Maloj Aziji, postojali su kolegiji himnoda, koji su pjevanjem veličali kult careva.
Hindu (novoperzijski hindu Indijac, od hend zemlja uz rijeku Ind, staroindijski sindhu Ind), stanovnik Indije. Muslimani su do XII. st. taj izraz rabili za stanovništvo koje je živjelo na Indij. potkontinentu a nije prihvatilo islam. Od XVI. st. naziv se… Nastavi čitati →
Hiperid (grč. Hypereídēs), grč. govornik i političar (Atena, ←390 – Kleona, ←5. X. 322). U javnom životu prisutan od ←362. Zajedno s Demostenom sudjeluje od ←343. u polit. borbama protiv prevlasti Makedonaca; pogubljen nakon poraza Atene u Lamijskome… Nastavi čitati →
Hipija (grč. Hippías), atenski tiranin (u. ←490?). Pizistratov sin, vladao od ←527. zajedno s bratom Hiparhom. God. ←514. uspio izbjeći atentatu Harmodija i Aristogitona, ali je tom prilikom poginuo Hiparh. Poubijao je urotnike i zaveo teror. Pod pritiskom Klistena… Nastavi čitati →
Hipler, Wendel, vođa njem. seljaka (?, o. 1465 – dvorac Haften, kraj Heidelberga, 1526). Više godina tajnik grofa Hohenlohea. U vrijeme Seljačkog rata (1524–25) djelovao na pridobivanju građana i vitezova na stranu seljaka. Njegovim nastojanjem Götz von Berlichingen izabran… Nastavi čitati →
Hira, drevna rezidencija arap. vladara, z od Al-Kufe (Irak) na donjem Eufratu. Od IV. do VII. st. slovi kao važno polit. i kult. središte. Značenje joj opada nakon arap. osvajanja (poč. VII. st.) i osnutka grada Al-Kufe (638).
Hiram (hebr.) ili Huram (fenički), tirski kralj, vladao u ←X. st. Izgradio brodovlje koje je osiguralo trg. prevlast Feničana u Sredozemlju. Salomonu pomogao kod gradnje jeruzalemskog hrama.
Hirata, Atsutane, japanski književnik i mislilac (Akita, 6. X. 1776 – Akita, 2. XI. 1843). Njegovo djelo Tumačenje povijesti utjecalo je na jačanje japanskoga nacionalnog jedinstva i šintoizma, naspram vanjskih političkih i vjerskih utjecaja.
