POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Hircije, Aulo (lat. Aulus Hirtius), rim. vojskovođa i pisac (o. ←90 – ←43). O. ←54. časnik i Cezarov tajnik. Pretor ←46, upravitelj u Galiji ←45, konzul ←43. Cezarov pratilac u ratovima. Nakon Cezarova umorstva djelovao protiv Lepida i Antonija. Poginuo… Nastavi čitati →
Hirschfeld, Otto, njem. povjesničar i epigrafičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 16. III. 1843 – Berlin, 27. III. 1922). Prof. ant. povijesti i epigrafije na sveučilištima u Beču i Berlinu. Surađivao s Franom Bulićem. Putovao Dalmacijom… Nastavi čitati →
Hirschlanden, područje u Njemačkoj, sav. država Baden-Württemberg. Važno arheol. nalazište iz kasnoga halštatskog doba. Gomila s 15 grobova. Kip vojnika u prir. veličini s kacigom, pojasom i mačem; datira se u ←VI. st. i drži najstarijom velikom skulpturom na području s od Alpa.
Hisar, arheol. nalazište s od Plovdiva, Bugarska. Tvrđava vjerojatno potječe iz VI. st. Ostaci rim. termi i starokršć. bazilike (IV–VI. st.). H. je vjerojatno istovjetan biz. Sebastopolisu (poslije Alexiopolis).
Histasp, partski vladar. U vrijeme Kambiza II. (←529–←522) vladao Partijom. O. ←522. satrap u Perziji. Otac Darija I.
Histijej (grč. Histiaios), tiranin u Miletu (u. ←493). Sudionik u pohodu perz. vladara Darija I. na Skite (←513/512); zadužen za gradnju mosta preko Dunava. Prema pisanju Herodota, nagovorio svojeg zeta Aristagoru da organizira Jonski ustanak (←500 –←494). Nakon sloma… Nastavi čitati →
Historia Augusta, zbirka životopisa rim. careva od Hadrijana do Harina (117–285). Smatra se djelom šestorice pisaca. Nastala je u doba careva Dioklecijana i Konstantina Velikog, vjerojatno koncem IV. st. Sadrži dragocjene podatke za rim. povijest II–III. st.
historija (lat.) → povijest
historiografija (grč.), znanost koja na temelju pov. vrela (pisanih, materijalnih i dr.) proučava prošla zbivanja te pokušava sa što većom točnošću utvrditi slijed; također znanost o historiji (povijesti) kao znanosti. Počeci h. sežu u prve početke pisane civilizacije kada u… Nastavi čitati →
Histri, prastanovnici Istre (do Raše na istoku), etnički bliski Ilirima. Obitavali su u utvrđenim gradinama. Njihova se materijalna kultura razvila iz starije kulture žarnih polja i mlađih elemenata. Razvili su značajnu kamenu monumentalnu plastiku (Nezakcij) na koju je utjecala… Nastavi čitati →
Hišam ibn ’Abd al-Malik, omejidski kalif (Damask, 691 – Damask, 6. II. 743). U vrijeme njegova vladanja (724–43) dostignut je vrhunac arap. ekspanzije. Nakon Hišamove smrti započelo je doba opadanja i propasti Omejidskoga kalifata u Damasku (750).
Hišam II. (Al-Mu’ayyad), kordopski kalif (Córdoba, 966 – Córdoba,1013). God. 976. naslijedio oca Hakama II. Nesamostalan vladar, stvarnu vlast imali su vezir Abu ’Amir al-Ma’afiri zvan al-Mansur (Pobjedonosni) te potom vezirov sin Al-Muzaffar (do 1008). Koncem života pokušao ostvariti… Nastavi čitati →
Hišam III., posljednji omejidski kalif u Córdobi (?, 974 – Lérida, 1036). Vladao od 1027. Doba njegove vladavine bilo je ispunjeno učestalim unutar. neredima, pobunama i građ. ratom, tijekom kojega je izgubio vlast (1031). Posljednje godine života proveo izoliran… Nastavi čitati →
Hitler, Adolf, njemački nacistički političar (Braunau am Inn, Austrija, 20. IV. 1889 – Berlin, 30. IV. 1945). Pokušao studirati umjetnost; radio kao firmopisac i slikar razglednica. U I. svjetskom ratu kaplar u njemačkoj vojsci. Član… Nastavi čitati →
Hlinka, Andrej, slovački političar (Černová, 27. IX. 1864 – Ružomberok, 16. VIII. 1938). Katolički svećenik; u doba Austro-Ugarske Monarhije predvodio otpor mađarizaciji i svojim publicističkim djelovanjem zalagao se za autonomiju Slovačke. Na političkom procesu 1906.… Nastavi čitati →
Hmeljnicki, Bogdan, zaporoški hetman i ukrajinski nacionalni junak (Čigirin, 27. XII. ? 1595 – Čigirin, 6. VIII. 1657). Sin poljskoga nižega plemića. Sudionik poljsko-turskoga rata 1620–21, dvije godine proveo u turskom zarobljeništvu. Kao kozački časnik sudjelovao sa… Nastavi čitati →
Hodidjed, srednjovj. utvrđeni grad i od današnjeg Sarajeva u župi Vrhbosni. Podignut u XIV. st. U posjedu velikaških obitelji Pavlović i Kosača. Turci ga zauzimaju 1435. Utvrda je tijekom idućih stoljeća služila kao voj. uporište, a zatim kao tamnica. Napuštena o. 1833.
Hodinka, Antal, mađarski povjesničar (Ladomér, 13. I. 1864 – Budimpešta, 15. VII. 1946). Proučavao povijest južnoslavenskih naroda. U izdanju Mađarske akademije započeo objavljivati (1903) Zbirku isprava o hrvatskim krajiškim mjestima, koja obuhvaća razdoblje od… Nastavi čitati →
Hodžo (Hojo), jap. velikaška obitelj. Prvi poznati član obitelji je Tokimasa (1138–1215); podržavao obitelj Minamoto u njezinim borbama s obitelji Taira; postao jedan od najmoćnijih ljudi u Japanu. Obnašao službu šikkena odn. regenta za maloljetnog šoguna (od 1199). Ta… Nastavi čitati →
