POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Igor (Igor Rjurikovič, Igor Kijevski), kijevski veliki knez (oko 878 – 945). Vladao od 912. U vrijeme njegove malodobnosti zemljom je upravljao → Oleg Mudri. Uspješno ratovao protiv Bizanta (941–44) te s njim 944. sklopio povoljan… Nastavi čitati →
Igor Svjatoslavič, ruski knez (Novgorod, 2. IV. 1151 – Novgorod, 1201). Kneževao ruskim udjelnim kneževinama Novgorod-Sjeverski (1180–98) i Černigov (1198–1201). Poražen i zarobljen u ratu protiv Polovaca (Kumana); pobjegao iz zatočeništva. Opjevan u staroruskom junačkom spjevu Slovo o polku… Nastavi čitati →
Igrišće, pretpov. nalazište na Kalniku kraj Križevaca. Tragovi naselja iz starije faze kasnoga brončanog razdoblja. Nalazi mnogobrojnih keramičkih i brončanih predmeta, otkrivena metalurška radionica s kamenim kalupima za lijevanje kovina. Nalazi se ubrajaju u zagreb. skupinu kulture polja sa žarama.
Ihrer, Emma, njemačka političarka i sindikalistkinja (Glatz, danas Kłodzko, Poljska, 3. I. 1857 – Berlin, 8. I. 1911). Djelatna u pokretu za ravnopravnost žena. Među osnivačima Društva za zaštitu interesa radnica (1885). Osnovala (1891) prve… Nastavi čitati →
Ikar, planetoid otkriven 1949, promjera 0,8 km i perioda rotacije 2,5 h. Perihel mu se nalazi unutar Merkurove, a afel izvan Marsove staze.
ikavski govor (ikavica), naziv za one hrv. štokavske i čakavske govore u kojima je praslav. i prahrv. glas ě odražen kao i. Ikavski govori većina Hrvata štokavaca i čakavaca i većina Muslimana. U književnosti i drugom pisanju ikavski se… Nastavi čitati →
iktus (lat.), udar. 1. Naglasak, pojačani izgovor nekog sloga u pjesničkoj stopi. 2. med Napadaj (npr. ictus epilepticus epileptični napadaj), ili udar (ictus cordis srčani udar), odn. kap (ictus apoplecticus moždana kap).
ila (grč. íle), četa, konjanički odred, eskadron; ilarh, zapovjednik ile.
ILA (engl. od International Law Association), Udruženje za međunar. pravo, osn. 1873; sjedište u Londonu.
Ilarion (Hilarion), rus. crkv. pisac i propovjednik (XI. st.). Prvi Rus koji postaje mitropolitom u Kijevu (1051–54). Gl. su mu djelo zbirka blagdanskih propovijedi koje je držao između 1037. i 1050. o Božjim zapovijedima i milosti. Te se propovijedi ubrajaju… Nastavi čitati →
Île-de-France, regija i pov. pokrajina u sjev. Francuskoj; 12 012 km2, 10 952 011 st. Gl. grad Pariz. Omeđena rijekama Seineom, Oiseom i Marneom. Pov. jezgra franc. države s neposrednom upravom kralja. Razvijena got.… Nastavi čitati →
Ilić, Sevastijan, srpski svećenik i političar (Stari Bečej, 13. VIII. 1795 – manastir Hopovo, 1. III. 1863). Djelovao u Hrvatskoj, arhimandrit manastira Gomirje (1832−53) i Hopovo (1853−63); predsjednik saborskog Odbora za Vojnu krajinu 1848. Tiskao… Nastavi čitati →
Ilijašević, Stjepan, hrv. pedagog i pjesnik (Oriovac, 1. I. 1814 – Varaždin, 3. I. 1903). Studirao filozofiju u Zagrebu i teologiju u Pešti, gdje je i doktorirao 1836. Kanonik u Čazmi. Prof. teologije i škol.… Nastavi čitati →
Ilindenski ustanak, naziv za oružanu pobunu Makedonaca i makedonskih Vlaha protiv turske vlasti, započetu na blagdan sv. Ilije (2. VIII.) 1903. zbog pojačanih nasilja turskih feudalaca i nacionalne podčinjenosti makedonskoga naroda potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća. Ustanak… Nastavi čitati →
Ilipa, ant. grad na J rim. pokrajine Hispanije (s od Seville). Kraj I. je Scipion Afrički u vrijeme II. punskog rata ←206. pobijedio Kartažane.
ilirci, pripadnici hrvatskoga narodnog preporoda (→ ilirski pokret) u prvoj polovini XIX. stoljeća; preporoditelji. Prema ondašnjem mišljenju ilirsko ime dovodilo se u svezu s podrijetlom narodâ koji su naselili područje nekadašnje rimske provincije → Ilirik. Tijekom prošlosti… Nastavi čitati →
Iliri, skupina srodnih naroda koji od prapov. doba nastavaju zap. i unutar. dio Balkana. U Hrvatskoj i BiH: Ardijejci, Daorsi, Delmati, Liburni, Japodi, Histri; u Crnoj Gori: Dokleati; u Albaniji: Taulanti, Enhelejci, Labeati i dr.; u unutrašnjosti Balkana: Autarijati,… Nastavi čitati →
Ilirija, Kraljevina (njem. Königreich Illyrien), osn. 3. VIII. 1816. na području preustrojenih Ilirskih provincija. Tvorila su je dva gubernija. U primorski gubernij (sjedište u Trstu) pripadala je Goriška s Gradiškom, Pazinska grofovija i Hrv. primorje s Rijekom te… Nastavi čitati →
Ilirik (lat. Illyricum), ime rim. provincije. Cezar (←I. st.) dobiva područje I. na upravljanje kao prokurator te od samog početka započinje sustavnu romanizaciju (naseljavanje rim. činovnika i vojnika u priobalna trg. središta). U vrijeme Augusta, nakon što je skršen posljednji… Nastavi čitati →
