POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Kronštadt, grad i ratna luka, 40 km z od Sankt Peterburga, Rusija; 45 000 st. Leži na otoku Kotlinu, na obali Finskoga zaljeva. Važ. rus. luka na Baltičkom moru. Zaleđena o. 5 mjeseci u godini. Tekst. i prehr.… Nastavi čitati →
Kropotkin, Pjotr Aleksejevič, rus. knez, teoretičar anarhizma, sociolog i geograf (Moskva, 9. XII. 1842 – Dmitrov, kraj Moskve, 8. II. 1921). Časnik u ist. Sibiru (1862–67), odakle je vodio geogr. ekspedicije na Amur i u… Nastavi čitati →
Kršelci, hrv. plemićki rod. Spominju se u XV. st. u Buškoj županiji. Drži se da je jedan od ogranaka roda zadarska obitelj Zoranić, odvjetak koje je hrv. književnik Petar.
Kruger (Krüger), Paul (zvan Stric Paul), burski vođa i državnik (okrug Cradock, 10. X. 1825 – Clarens, Švicarska, 14. VII. 1904). God. 1855–56. član povjerenstva koje je sastavilo ustav Transvaala. God. 1861–64. vrhovni voj. zapovjednik. Nakon… Nastavi čitati →
Kruhek, Milan, hrvatski arheolog i povjesničar (Zamlača, kraj Varaždina, 28. XII. 1940). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Istražuje spomenike materijalne kulture feudalizma, poglavito fortifikacijsku i stambenu arhitekturu (Obrambena arhitektura Hrvatske i Slavonske vojne krajine u XVI. st.). Objavio više djela.
Krum, bug. kan (? – ?, 13. IV. 814). Vođa panonskih Bugara. Vladao od 802. Nakon što je Karlo Veliki svladao Avare (805), K. je pod svoju vlast podvrgnuo dotadašnja avarska područja. Pokorio plemena na lijevoj obali… Nastavi čitati →
kruna, novčana jedinica nekih eur. država (Švedska, Norveška, Češka Republika i Slovačka), od 1892. do 1918. i Austro-Ugarske.
krunska dobra (lat. bona coronalia), priv. posjedi kralja. Prihodi s k. d. služili su za uzdržavanje kralj. dvora. Prema hrv.-ug. pravu k. d. su posjedi koji su smatrani vlasništvom krune sv. Stjepana, te se nisu mogli otuđiti.
Krupska, Nadežda Konstantinovna, rus. političarka (Sankt Peterburg, 14. II. 1869 – Moskva, 27. II. 1939). Supruga V. I. Lenjina (od 1889), živjela i djelovala s njim u progonstvu i emigraciji. Povjerenica za odgoj i izobrazbu… Nastavi čitati →
Kruševo, naselje u općini Obrovac, Zadarska županija, 8 km zapadno od Obrovca. Leži podno Vršina (566 m), sjeveroistočno od Karinskoga mora i istočno od Novigradskoga mora, na 202 m nadmorske visine. Ima 1112 stanovnika (2011).… Nastavi čitati →
krvarina (krvnina), odšteta koja se plaćala za prolivenu krv, vraždu; pravo na osvetu, odmazdu, koju polaže bliža rodbina ubijenoga. Ima isto značenje kao i talionsko načelo, po kojem se izvršeni delikt kažnjavao istom mjerom i na isti način kako je… Nastavi čitati →
Ksantip, atenski političar (prva pol. ←V. st.). Periklov otac i suprug Klistenove nećakinje Agariste. Nakon Klistenove smrti vođa atenskog demosa i protivnik Miltijada. God. ←484. žrtva mjera ostracizma; ←480. pomilovan. God. ←479. kao strateg predvodio atensku vojsku u bitki… Nastavi čitati →
Ksantip, vođa najamnika u I. punskom ratu (u. ←255). Podrijetlom iz Sparte. Porazio rim. vojsku u Tunisu (←255). Ubijen na povratku u Spartu.
Ksantipa (grč. Ksanthíppē), Sokratova supruga. Prema ant. predajama slovila za prkosnu i svadljivu osobu, možda i nepravedno, s obzirom na Sokratove posve nekućanske angažmane. pren Svađalica, oštrokondža.
Kserkso I. (staroperz. Kšajarša), perz. kralj iz dinastije Ahemenida (o. ←519 – Suza, ←465). Sin Darija I. Vladao od ←485. Nastojeći osvetiti očev poraz protiv Grka na Maratonu (←490), sabrao veliku vojsku i uputio se ←480. u veliki voj. pohod… Nastavi čitati →
Kserkso II., perz. kralj (? – ?, ←424). Sin Artakserksa I. Vladao samo 45 dana; ubio ga polubrat Sogdijan.
kšatrije (sanskrt.), u drevnome indij. kastinskom poretku, druga kasta (iza brahmana) kojoj pripadaju ratnici i plemići. Tvorili sloj vladara, poslije iz njih nastaje feud. klasa zemljoposjednika.
Ktezifont (grč. Ktésiphon), ant. grad u Mezopotamiji na Tigrisu; danas ruševine ji od Bagdada, Irak. Utemeljili su ga Parti (←III. st.); potom zimska rezidencija njihovih vladara, poslije sjedište Sasanida. God. 637. osvajaju ga Arapi te biva napušten. Sačuvani su… Nastavi čitati →
ktitor (grč.), u Pravosl. crkvi, utemeljitelj (zadužbinar) manastira, najčešće vladar ili velikaš. Podiže i uzdržava manastir, nadzire njegove prihode i često imenuje poglavara. Portreti ktitora obično su naslikani u crkvi u kojoj podižu i vlastite grobnice.
Kublaj-kan, mongolski veliki kan (?, 23. IX. 1215 – Peking, 18. II. 1294). Sin Tuluja, unuk → Džingis-kana. Naslijedio brata Mengkea 1260. U borbi za vlast morao je svladati mlađega brata Arika Bekea. Osvojio… Nastavi čitati →
