POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Artaferno, brat perzijskoga kralja Darija I. Ugušio Jonski ustanak (←494), uredio plaćanje danka grčkih gradova u Maloj Aziji perzijskom vladaru. Njegov istoimeni sin, zajedno s Datisom, predvodio perzijsku vojsku koju su Grci porazili kod Maratona (←490).
Artakserks I. (zvan Dugoruki), perzijski kralj (? – ?, ←424). Sin Kserksa I. Vladao od ←465. Ugušio pobune u Baktriji i Egiptu. Porazili ga Atenjani u pomorskoj bitki kod Salamine (←449). Tzv. Kalijinim mirom okončan višegodišnji perzijsko-grčki rat, čime su… Nastavi čitati →
Artakserks II. (zvan Pamtilac), perzijski kralj (?, ←450. ili 443. – ?, ←359). Sin Darija II. Vladao od ←405. Brata Kira porazio i ubio u bitki kod Kunakse (←401); gušio pobune satrapa i nemire u pokrajinama. Iskoristio razdor među grčkim… Nastavi čitati →
Artakserks III. Oh, perzijski kralj. Vladao od ←359. do ←338. Sin Artakserksa II. Preuzevši vlast dao pogubiti suparnike. Suzbio ustanke u Maloj Aziji i Feniciji; ←342. pokorio Egipat. Sklopio i ubrzo raskinuo savez s Filipom II. Makedonskim te podupirao… Nastavi čitati →
Artamonov, Mihail Ilarionovič, ruski arheolog i povjesničar (Vigolovo, Tverska gubernija, 5. XII. 1898 – Lenjingrad, 31. VI. 1972). Profesor na Sveučilištu u Lenjingradu. U 1930-ima otkrio na donjem toku Dona drevnu hazarsku tvrđavu Sarkel. Proučavao… Nastavi čitati →
Artemizija, vladarica Halikarnasa i Kosa u prvoj polovici ←V. stoljeća. Predvodila pet brodova koji su na strani Kserksa ratovali u pomorskom pohodu na Grčku (pomorska bitka kod Salamine ←480).
Artemizija (grčki: Artemisía), kraljica Karije, od ←353. naslijedila brata i muža Mauzola. Dovršila gradnju njegove monumentalne grobnice (mauzolej). Podvrgnula svojoj vlasti Rod i susjedno otočje (oko ←350).
artes liberales (latinski: slobodna umijeća), znanstvene discipline koje su bile temelj antičkog i srednjovjekovnog sustava školovanja. Nazvane su slobodnima jer su se u Rimskom Carstvu njima mogli baviti isključivo slobodni ljudi. Završni oblik u kojem su svedene na sedam predmeta… Nastavi čitati →
Artevelde, Jakob van, flamanski ustanik (Gent, oko 1290 – Gent, 17. VII. 1345). Vođa (od 1338. kapetan) Gentskog ustanka (1337) protiv flandrijskog grofa Louisa de Neversa. Preuzeo vlast u zemlji, pokušao ustrojiti savez gradova Flandrije, Brabanta i… Nastavi čitati →
artiluk, dubrovački srebreni novac vrijedan 3 dinarića; kovan 1627–1701.
Artur, jedan od britanskih keltskih kraljeva iz razdoblja seobe naroda (oko 500. godine). O njemu je kao o povijesnoj osobi vrlo malo poznato, ali je nasuprot tome njegov lik izrazito dobro obrađen u legendama. Prve legende zabilježene su već… Nastavi čitati →
Arverni, vodeće keltsko pleme, nastanjeno u središnjoj Galiji (danas Auvergne). Spominju se u vrijeme pohoda Kelta u Italiju (početkom ←IV. stoljeća). Odvjetak Arverna je Vercingetoriks, predvodnik Gala u ratu protiv Cezara (←52). Sjedište Arverna bio je grad… Nastavi čitati →
Arzava, drevna država na jugu Male Azije. Spominje se u ←II. tisućljeću. Kao vladari Arzave spominju se Tarhundaradus i Uhatoziš. U drugoj polovici ←XIV. stoljeća razara je hetitski vladar Muršili II. Arheološki tragovi arzavske kulture nađeni su u Beycesultanu… Nastavi čitati →
As 1. Kemijski simbol za → arsen. 2. Kratica za → ampersekundu. → kulon
Asarhadon (asirski Ašurahiddin), asirski kralj. Vladao od ←680. do ←669. Vodio uspješne ratove u Arabiji, Feniciji, Palestini i Egiptu (zauzeo Memfis). Obnovio Babilon, koji je porušio njegov otac Sanherib. Tijekom njegova vladanja s granice ugrozili su skitski i kimerijski prodori… Nastavi čitati →
Asdingi (Hasdingi), jedna od dviju skupina Vandala u sjeveroistočnoj Panoniji, na Pirenejima i u sjevernoj Africi.
Asen I. (Ivan Asen I.), bugarski car (? − Trnovo, 1196). Vladao od 1187. do 1196. U ustanku 1186. zajedno s bratom Petrom (Todor, Teodor, Petar IV.) oslobodio Bugarsku bizantske vlasti i osnovao Drugo Bugarsko Carstvo sa sjedištem u Trnovu. Ubijen u uroti.
Asenovci, ime bugarske dinastije, najvjerojatnije kumanskoga podrijetla, koja je vladala od 1187. do 1280. Utemeljitelji Drugoga Bugarskog Carstva (→ Asen I. i brat Petar IV.)
asignati (francuski: assignats), vrsta papirnog novca iz vremena Francuske revolucije. Prvotno izdani u prosincu 1789. kao obveznice koje će država isplatiti prodajom konfiscirane crkvene imovine, pretvoreni su u rujnu 1790. u novac (zakonsko sredstvo plaćanja koje ne… Nastavi čitati →
asignati, banski (asignacije bana Jelačića), emisija novčanica izdana odlukom Hrvatskog sabora 5. VI. 1848. Prve novčanice s tekstom na hrvatskom jeziku; potpisao ih je ban Josip Jelačić. Tiskane kao papirne novčanice od 25 i 1000 forinta. Zbog mađarskog… Nastavi čitati →