POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Bečke arbitraže, naziv za diktate nametnute u Beču Čehoslovačkoj i Rumunjskoj 1938. i 1940. nakon revizionističkih zahtjeva Mađarske. Prema prvoj Bečkoj arbitraži (1938) ministri vanjskih poslova Njemačke (Ribbentrop) i Italije (Ciano) odredili su novu državnu granicu između dviju zemalja:… Nastavi čitati →
Bečki kongres, održan u Beču od 18. IX. 1814. do 9. VI. 1815. Sudjelovale su sve europske države (osim Turske) koje su bile uključene u zbivanja izazvana Francuskom revolucijom i napoleonskim ratovima. Razmatrale su se… Nastavi čitati →
Bedekovčina, naselje i središte istoimene općine, Krapinsko-zagorska županija, u Hrvatskom zagorju (stari naziv Komor) u dolini rijeke Krapine, 7 km istočno od Zaboka na željezničkoj pruzi Zagreb–Varaždin i državnoj cesti D1; naselje ima 3400, a općina… Nastavi čitati →
Bedeković-Komorski, hrvatska plemićka obitelj. Sjedište u Komoru (Bedekovčina), koji su stekli darovnicom kralja Bele IV. (1267). U javnim službama učestalije se javljaju od XVI. stoljeća. Istaknuti odvjetci su teolog i povjesničar Josip (1688–1760) te filozof i teolog Kazimir (1727… Nastavi čitati →
bedel (arapski: badal zamjenik) 1. Kod muslimana, onaj koji obavlja hodočašće u Meku (hadž) umjesto nekog drugog, obično bolesnog ili umrlog koji se zavjetovao da će izvršiti hodočašće. 2. U Bosni za vrijeme turske i austrijske uprave (do 1914),… Nastavi čitati →
Bednja, naselje i središte istoimene općine, Varaždinska županija, Hrvatsko zagorje, 6 km sjeverozapadno od Lepoglave. Naselje ima 677 stanovnika, a općina 3992 stanovnika (2011). Središnji dio naselja leži u dolini istoimene rijeke u podnožju Maceljske i Ravne gore.… Nastavi čitati →
Beer, Adolf, austrijski povjesničar (Proßnitz/Přerov, Moravska, 27. II. 1831 – Beč, 7. V. 1902). Proučavao gospodarsku povijest (trgovina) te vanjsku i unutarnju politiku Austrije u XVIII. stoljeću (Opća povijest svjetske trgovine i dr.).
Beer, Max, njemački političar i povjesničar (Tarnobrzeg, Galicija, 10. VIII. 1864 – London, 30. IV. 1959). Pripadnik lijevoga krila Socijaldemokratske stranke; djelovao u Londonu (1894 – 1911); tijekom I. svjetskog rata u Njemačkoj surađuje s desnim socijalistima (“socijalšovinisti”); poslije… Nastavi čitati →
Beernaert, Auguste, belgijski pravnik i mirovnjak (Oostende, 26. VII. 1829 – Luzern, 6. X. 1912). Odvjetnik 1851–73. Ministar javnih radova 1873–78; zastupnik u parlamentu od 1874. Predsjednik vlade i ministar financija 1884–94. Predsjednik parlamenta 1895–1900.… Nastavi čitati →
beg, osmanskoturski naslov (bey); isprva visoka titula, poslije oznaka vladajućih obitelji, upravitelja pokrajina, uglednika i viših službenika. Oznaka za gospodina (Skender-beg, Gubec-beg). Begić – u Hrvatskoj: mladi gospodin.
beglerbeg (turski), vrhovni vojni zapovjednik i civilni upravitelj u osmanskim pokrajinama. Imao velike ovlasti: podjela timara, imenovanje i razrješavanje službenika i dr.
begluk (turski), zemljišni posjed u Osmanskom Carstvu koji nije bio opterećen feudalnim podavanjima, već je izravno pripadao uživateljima (begu ili agi) koji su ga davali u zakup ili njime samostalno upravljali.
Behistun (Bisutun), mjesto u zapadnom Iranu, istočno od → Kermanšaha. U vertikalnoj stijeni uklesan je reljef (oko 510. pr. Kr.) s prikazom pobjede perzijskoga kralja Darija I. nad suparnicima na perzijsko prijestolje. Trojezični natpis ispisan je klinovim… Nastavi čitati →
bekija (arapski: baquiya ostatak, preostatak od nečega), dio kadiluka koji je preostao Osmanskom Carstvu nakon razgraničenja sa susjednim državama. U hrvatskim zemljama postojale su tri bekije: Kostajnička i Novska, ustanovljene poslije Karlovačkog mira (1699), te Imotska, nastala poslije Požarevačkog… Nastavi čitati →
Bela, ruševine srednjovjekovnoga grada na sjevernoj strani Ivančice, na ulazu u dolinu rijeke Bednje. Templarski posjed od 1163. Dva dvorca (XVI–XVIII. stoljeće).
Bela II. Slijepi, hrvatsko-ugarski kralj (?, oko 1108 – ?, 13. II. 1141). Na vlasti od 1131. Zbog njegove sljepoće uglavnom su vladali njegova žena Jelena, kći raškoga velikog župana Uroša I., i ugarski palatin i hrvatski ban Beloš.… Nastavi čitati →
Bela III., hrvatsko-ugarski kralj. Sin Geze II., odgojen na bizantskom dvoru. Vladao 1172–96. Zauzeo (1180) tadašnje bizantske stečevine Srijem, Hrvatsku južno od Krke i Dalmaciju (gradovi Zadar, Trogir i Split); njegovo vrhovništvo priznavao je i bosanski ban Kulin.… Nastavi čitati →
Bela IV., hrvatsko-ugarski kralj (1206 – 3. V. 1270). Sin Andrije II.; vladao od 1235. Od početka vladanja nastojao skršiti moć domaćih velikaša. Godine 1241. na rijeci Šaju pretrpio poraz od tatarskih (mongolskih) postrojba koje su provalile… Nastavi čitati →
Belaj, utvrda jugozapadno od Karlovca; u srednjem vijeku u posjedu plemića Tomašića. Krajem XVI. stoljeća stradava u turskim provalama; obnavlja se u XVII. stoljeću (vlasnici obitelj Paradeiser); od 1834. u ruševinama.
Belaj, selo u Istri, istočno od Pazina. Ranobarokni dvorac s kamenim spomenicima prenesenima iz pavlinske crkve sv. Marije na Čepićkom jezeru.
