POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Budimpeštanska konvencija, tajni ugovor između Rusije i Austro-Ugarske iz 1877, kojim se određuje stav obiju zemalja glede predstojećeg rusko-turskog rata. Austro-Ugarska je obećala neutralnost i ometanje u slučaju stranog upletanja u rat protiv Rusije; zauzvrat je dobila odriješene ruke… Nastavi čitati →
Budimski pašaluk (beglerbegluk, ejalet), vojno-upravna jedinica na području pod turskom vlašću u srednjem Podunavlju; postojao od 1541. do 1686. sa sjedištem u Budimu. Granice su više puta mijenjane, poglavito nakon rata 1593–1606. Tada su izgubljena neka područja na sjeverozapadu, a… Nastavi čitati →
Budini (grčki: Boudinoi), narod plavokosih lovaca nastanjenih, prema Herodotu, u šumama na sjeveru Skitije. Prema nekim istraživačima istovjetni su sa Slavenima.
Buffalo Bill (pravim imenom i prezimenom William Frederick Cody), američki pustolov (La Claire, Iowa, 26. II. 1846 – Denver, 10. I. 1917). Glasovit kao neustrašiv jahač u poštanskoj službi; potom u Američkom građanskom ratu teklič na strani vojske Sjevera. Legendarno… Nastavi čitati →
Buga i Tuga, prema legendi (zabilježenoj u djelu cara Konstantina Porfirogeneta), sestre koje su zajedno s petero braće dovele Hrvate iz karpatskih krajeva u današnju Hrvatsku. Prema nekim autorima, ime Buga dovodi se u vezu s hrvatskim plemenom Bužani,… Nastavi čitati →
Buganda, povijesna pokrajina u Ugandi. Država Buganda (utemeljena u XV. stoljeću) izrasla je u XIX. stoljeću u moćnu despotsku monarhiju; od 1894. pod britanskim protektoratom (od 1895. kao sastavni dio britanskog protektorata Ugande).
Bujak, Franciszek, poljski povjesničar (Maszkienice, 16. VIII. 1875 – Krakov, 21. III. 1953). Profesor na sveučilištima u Krakovu, Varšavi i Lavovu. Urednik poljskih časopisa za društvenu i gospodarsku povijest. Osobito istraživao gospodarsku povijest Poljske.
Buje (talijanski Buie), grad i središte gradskog upravnog područja, Istarska županija, u sjeverozapadnoj Istri, 13 km istočno od Umaga i 50 km sjeverozapadno od Pazina; leži na 222 m nadmorske visine (na brežuljku i uz njegovo istočno i sjeveroistočno… Nastavi čitati →
Bujidi (arapski: Buweihidi), islamsko-šijitska perzijska dinastija sa sjedištem u Bagdadu (945–1055). Osnivač Buja iz Dajlama; oborili su je Seldžuci.
Bujović, hrvatska obitelj iz Perasta. Glasoviti kao vrsni ratnici, kapetani i trgovačko-pomorski poduzetnici. U XVII. i XVIII. stoljeću izdvajaju se Ivan (zarobio 1686. četiri tartane ulcinjskih gusara), ratnik i pomorac Vicko (1660–1709), istaknuti sudionik Morejskoga rata (1684–99), odlikovan naslovom… Nastavi čitati →
bukaniri (francuski: boucaniers, od: boucan dimljeno meso; engleski buccaneers), pomorci pustolovi različitih nacija (Englezi, Francuzi, Nizozemci, Portugalci), sjedinjeni zajedničkom borbom protiv Španjolaca u Zapadnoj Indiji. Javljaju se početkom XVII. stoljeća kod otoka Haitija, gdje su se lovom na… Nastavi čitati →
bukarij (latinski: buccarius, bucharius), niži gradski činovnik u sudskoj službi nekih dalmatinskih komuna (Hvar, Split); istovjetan sa službom pristava.
Bükk-kultura, neolitička kultura nazvana prema planini Bükk u sjevernoj Mađarskoj. Karakterizira je keramika s ugraviranim usporednim crtama, ponegdje s inkrustriranom bijelom, crvenom ili žutom bojom. Raširena u sjevernoj Mađarskoj i istočnoj Slovačkoj.
Bukovac, špilja na sjeverozapadnoj padini brda Sleme kraj Lokava u Gorskom kotaru. Otkrio ju je mađarski paleontolog Tivadar Kormos 1912. U špilji su nađeni prvi tragovi boravka paleolitskog čovjeka na prostoru dinarskoga krša te nagoreni ostaci kostura pleistocenskih životinja i ptica.
Bukovački, hrvatska plemićka obitelj. Prema tradiciji potječu od hrvatskog roda Mogorovića. Plemstvo im je 1579. potvrdio kralj Rudolf. U XVII. i XVIII. stoljeću imali posjede u Zagrebačkoj županiji. Najistaknutiji članovi: Ladislav, podban i župan Zagrebačke i Križevačke županije (1573–77),… Nastavi čitati →
Bukovački, Franjo, sudionik Zrinsko-frankapanske urote (Gornja Lomnica, ? – Turska, poslije 1678). Kapetan tvrđe Središće na Kupi. Pouzdanik Petra i Nikole Zrinskog, s njihovim ovlastima pregovara s Francuzima u Mlecima (1664) i sa sultanom Mehmedom IV. u Turskoj, nastojeći… Nastavi čitati →
Bukovica, kraj u sjevernoj Dalmaciji između Velebita, Ravnih kotara i rijeke Krke; oko 820 km2. Bukovica je 250–300 m visoka krška zaravan, čijim se središnjim dijelom proteže greben Orljak (najviši vrh 674 m). Stočarstvo, poljodjelstvo; u… Nastavi čitati →
Bukovina (rumunjski: Bucovina), povijesna pokrajina u sjevernom podnožju Istočnih Karpata; danas sastavni dio Rumunjske, Ukrajine i Moldavije; oko 8800 km2; izvorište velikih rijeka Dnjestra, Pruta i Sireta. Veći jugozapadni dio je u Karpatima i obiluje šumom, dok… Nastavi čitati →
Bukšeg, Vilim, hrvatski političar i publicist (Zagreb, 24. XI. 1874 – Zagreb, 1. III. 1924). Završio tipografski zanat. Jedan od čelnika Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. Urednik niza stranačkih glasila (Sloboda; Slobodna riječ), autor propagandno-publicističkih brošura i publikacija.… Nastavi čitati →
