POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Déchelette, Joseph, francuski arheolog (Roanne, 8. I. 1862 – Nouvron-Vingré, Aisne, 8. X. 1914). Imućan industrijalac; amaterski se počeo baviti arheologijom; postao jedan od vodećih francuskih arheologa za pretpovijest. Poglavito proučavao galsko-rimsko razdoblje na tlu… Nastavi čitati →
Decije Mus, Publije (latinski: Publius Decius Mus), riski konzul (? – kraj Sentina, ←295). Uspješno ratovao protiv Etruščana (←308), Apulaca i Samnićana (←297. i ←296). Prema predaji, u bitki protiv Samnićana kraj Sentina (←295) zavjetovao se podzemnim bogovima i… Nastavi čitati →
Decije, Gaj Mesije Kvint Trajan August (latinski: Gaius Messius Quintus Traianus Decius Augustus), rimski car (Budalia, kraj Srijemske Mitrovice, Donja Panonija, oko 195 – kraj Abrita, VI. 251). Legat Mezije (234), prefekt Rima (249). Iste godine ratuje protiv Gota… Nastavi čitati →
Decreta regni (latinski), službeni naziv za zakone koji su doneseni u hrvatsko-ugarskoj državnoj zajednici. Do XV. stoljeća zakone je donosio vladar, a otada su donošeni uz suradnju Hrvatsko-ugarskog državnog sabora. Latinski tekst tih zakona imao je snagu autentičnosti na području… Nastavi čitati →
decumanus (latinski: via decumana), ulica u rimskim gradovima i vonim logorima u pravcu istok–zapad s dvojima vratima. Glavna i najšira je decumanus maximus, u središtu se siječe s drugom glavnom ulicom cardo i tvori trg ili peristil.
defenestracija (od latinskoga de od, fenestra prozor), bacanje kroz prozor; u povijesti je poznato izbacivanje dvojice kraljevskih namjesnika i njihova pisara kroz prozor na drugome katu palače na Hradčanyma (takozvana druga praška defenestracija), koje su izvršili češki protestanti 23.… Nastavi čitati →
defter (tefter), popis, odn. registar različitih podataka drž. uprave u Osman. Carstvu. Carski defter (defterhana), popis stanovništva, naselja i zemljišta, imovnog stanju pojedinaca i njihovih prihoda; redovito ažuriran i dopunjavan podacima o novoosvojenim područjima. Defterdar, drž. činovnik… Nastavi čitati →
degradacija (srednjovjekovni lainski: degradatio, prema gradus stupanj), snižavanje (stupnja, razine), pogoršavanje ili gubljenje nekih svojstava, snižavanje nekog s višeg u niži položaj (status, čin) ili potpuno oduzimanje čina u vojsci; opadanje nekih kulturnih, intelektualnih, moralnih i drugih vrijednosti, pokreta… Nastavi čitati →
Deir el-Bahari, lokalitet u Egiptu na lijevoj obali Nila nasuprot Luxoru; značajno nalazište dvaju znamenitih arhitektonskih spomenika u Dolini kraljeva: hram Mentuhotepa I. i veliki hram boga Amona. Gradnju je vodio Senmut, graditelj hramova u Luxoru i Karnaku.… Nastavi čitati →
Dejnarh (grčki: Deínarchos), grčki govornik (Korint, oko ←360 – ?, oko ←290). Djelovao u Ateni kao logograf. Pristaša → Demetrija iz Falerona, nakon čijeg je pada prognan (od ←307. do ←292). Pripisuje mu se 60 govora, od kojih… Nastavi čitati →
Dejokes (grčki: Dēiókēs), prema Herodotu, prvi kralj sjedinjene i samostalne Medije. Vladao od ←728. do ←675. Ujedinio medijska plemena. Podigao prijestolnicu Egbatanu (danas Hamadan, Iran).
Dejotar (grčki: Dēiótaros), kralj Galacije (oko ←115 – ←40). Saveznik Rima u trećem ratu s Mitridatom VI. (←74). Zbog izrazite prorimske politike Pompej mu podjeljuje kraljevski naslov i njegovoj državi pripaja dijelove istočnog Ponta i Malu Armeniju (←64). U… Nastavi čitati →
dekabristi (ruski: dekabr prosinac), naziv za skupinu ruskih časnika i plemića koji su u prosincu 1825. podigli oružani ustanak protiv carizma. Cilj ustanika bilo je rušenje zastarjeloga sustava carskog apsolutizma, ukidanje kmetstva i modernizacija Rusije prema zapadnoeuropskim načelima. Ustanak… Nastavi čitati →
dekapolis (grčki: deka deset, polis grad), područje od deset gradova. Primjerice, savez autonomnih nehebrejskih gradova u Palestini istočno od Jordana i jugoistočno od jezera Tiberijade, osnovano sredinom ←I. stoljeća. Raspušten u III. stoljeću. Najvažniji savezni gradovi: Damask, Filadelfija i Skitopolis.
Dekeleja (grčki: Dekéleia), mjesto na sjeveroistoku atenske ravnice, kraj današnjeg naselja Tatoja. U Peloponeskom ratu (←431–←404) zauzeli su je Spartanci (←413) te potom utvrdili kako bi onemogućili komunikaciju Atene s Eubejom. Prema Dekeleji posljednja etapa Peloponeskog rata naziva se Dekelejski rat (←413–←404).
Deklaracija o nezavisnosti (engleski: The Declaration of Independence), akt II. kontinentalnoga kongresa predstavnika 13 engleskih kolonija Sjeverne Amerike u Philadelphiji od 4. VII. 1776. kojim objavljuju raskidanje svake političke veze s Engleskom i proglašuju kolonije slobodnim i… Nastavi čitati →
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, prvi ustavni akt donesen 26. VIII. 1789. nakon pobjede građanske revolucije u Francuskoj. Nadahnuta idejama prosvjetiteljstva i interesima → Trećega staleža, a imajući za uzor američku → Deklaraciju… Nastavi čitati →
dekolonizacija, proces osamostaljivanja bivših kolonija. Pretežito se odvijao u prvih 15-ak godina nakon II. svjetskog rata. Sirija, Libanon i Jordan postaju neovisne zemlje 1946, Burma (Mijanmar), Indija i Pakistan 1947, Cejlon (Šri Lanka) i Indonezija 1949, Libija 1951, Eritreja… Nastavi čitati →
Deksip, Herenije (grčki: Herénnios Déksippos; latinski Publius Herennius Dexippus), grčki povjesničar (Atena, oko 210 – ?, poslije 270). Obnašao različite službe u Ateni. Zaslužan za obranu Atene od Herula (267). Autor Povijesti dijadoha (I–IV), nastavka Arijanove Aleksandrove anabaze,… Nastavi čitati →
Dekumati (latinski: agri decumates), područje u rimskoj pokrajini Germaniji između Rajne, Dunava i Domicijanova limesa. Ime potječe od desetine (decima), koju su plaćali galski kolonisti. Isprva nastanjena Keltima; poslije prevladavaju Germani. Pod rimskom vlašću od 74; oko 260. zauzimaju je Alamani.
