TEHNIKA I TEHNIČKE ZNANOSTI
električni stupovi, elementi za nošenje nadzemnih energetskih i telekomunikacijskih vodova. Prema namjeni e. s. su nosivi i zatezni. Izvode se kao drveni, betonski, metalni, jednostruki, dvostruki i dr. Moraju biti otporni na vjetar i druge uvjete. Dijele se na… Nastavi čitati →
elektrifikacija, uvođenje el. energije za rasvjetu i pogon strojeva. Postavljanje el. uređaja u kućanstvu i raznim postrojenjima. E. nekog područja je izgradnja elektrana, elektrovoda i el. mreže.
elektroakustika (grč.), dio elektrotehnike koji se bavi problemima pretvorbe zvuka u el. titranja i obrnuto. Proučava snimanje, reprodukciju, prijenos zvuka, uređaje za pretvaranje zvuka u el. signale i obrnuto, te primjenu zvuka u tehn. svrhe (ozvučavanje prostorija, ultrazvuk, infrazvuk, podvodna akustika i dr.).
elektrodinamička pojačala, posebna vrsta el. rotacijskih istosmjernih strojeva koji služe kao pojačala snage. Stupanj pojačanja im je do nekoliko stotina tisuća. Imaju brz odziv, tj. kratko vrijeme od primjene ulaznog signala do postizanja pune snage na izlazu. Upotrebljavaju se… Nastavi čitati →
elektrodni ugljen, ugljen za izradbu elektroda za galvanske članke, elektrolitske uređaje, lučne peći i dr. postupkom žarenja smjese grafita, koksa, antracita, retortnog ugljena, katrana, čađe, smole.
elektroenergetski sustav, povezanost postrojenja i uređaja za proizvodnju el. energije, njezin prijenos, distribuciju i potrošnju. E. s. čine elektrane, vodovi, transformatorske stanice i trošila. Uloga je e. s. osigurati opskrbu el. energijom i njezinu kvalitetu. Upravljanje sustavom vodi se… Nastavi čitati →
elektrofiltar, uređaj za čišćenje plinova na načelu po kojem u el. polju čestice nabijene negativnim nabojem (negativni ion) odlaze prema pozitivnoj elektrodi i na njoj se talože. Obavlja se cijevnim i plosnatim elektrodama. E. troši malo el. energije a postiže čistoću plinova 95–99%.
elektrofor, naprava za proizvodnju statičkog elektriciteta uz pomoć influencije. Jedna od prvih naprava u elektrotehnici. Nema praktičnog značenja.
elektroforeza ili kataforeza, gibanje električki nabijenih koloidnih čestica u tekućem mediju pod utjecajem vanj. el. polja. E. je slična elektrolizi, ali su čestice koloida mnogo većih dimenzija od iona. Mnogo se primjenjuje u analitičkoj kemiji za kvantitativnu analizu (npr.… Nastavi čitati →
elektrofotografija, proces (pretežno kserografija) koji se temelji na fotovodljivim tvarima čiji el. otpor pada kada su obasjane svjetlošću. To je osnova za većinu strojeva za umnožavanje.
elektrografit, grafitirani ugljen koji podnosi vrlo visoke temperature pa se upotrebljava u elektrotehnici jake struje za izradu otpornika kod lučnoga i otpornoga grijanja. Male mehan. čvrstoće i lako se lomi.
elektrokemijska industrija, grana kem. ind. koja upotrebljava metode elektrotermije i tehn. elektrolize. Velik je potrošač el. energije.
elektrokucija, izvođenje smrtne kazne el. strujom na el. stolici. Prvi put primijenjeno u SAD-u (New York) 1890. Jedna elektroda pričvršćuje se na tjeme, a druga na nogu i pusti se visoki napon. Smrt nastupa trenutačno.
elektroliti, el. vodiči u tekućem stanju (razrijeđene kiseline i lužine i otopljene soli), ili čvrste tvari koje otopljene ili rastaljene daju elektrolitičke tekućine. Prolaz el. struje događa se zbog gibanja iona dobivenih elektrolitskom disocijacijom. E. su obično kiseline, lužine i soli.
elektrolitska posuda, naprava za određivanje prostornog oblika el. polja između elektroda različitih oblika i potencijala. Točke istih potencijala određuju se s pomoću mjernih sondi.
elektroluminescencija, svjetlucanje tvari pod utjecajem el. polja. Boja svjetlosti ovisi o tvari i o frekvenciji izmjenične struje. Koristi se za tzv. kondenzatorske svjetiljke koje uz malen napon emitiraju difuznu svjetlost, i pri izradi brojčanika zidnih satova i dr.
elektromagnetske mjerne jedinice, jedinice za mjerenje el. i magn. veličina određene prema SI-jedinicama. To su jedinice za jakost struje (amper), za el. otpor (om), za kapacitet (farad), induktivitet (henri) i dr.
elektrometalurgija, grana metalurgije koja primjerom el. struje provodi vađenje metala iz rude, rafiniranje metala, taljenje i pravljenje legura. To se postiže ili elektrolizom (npr. galvanostegija) ili korištenjem el. struje za stvaranje topline (npr. kod elektrolučnih i indukcijskih peći).
elektromotorna sila (EMS), napon između polova izvora el. struje, tj. razlika el. potencijala.