TEHNIKA I TEHNIČKE ZNANOSTI
galaktoza (genitiv od grč. gala mlijeko), C6H12O6, bezbojni kristalni šećer lako topljiv u vodi. Izomer glukoze. Sastavni dio biljnih sluzi, mliječnog šećera (laktoze) i dr. Dobiva se hidrolizom laktoze s pomoću razrijeđene sulfatne kiseline.
galalit, tvrda plastična masa, kondenzacijski produkt pročišćenoga kazeina i formaldehida. Primjenjuje se kao izolator u elektrotehnici i za proizvodnju predmeta široke potrošnje.
galerta (njem.), prozirna, elastična koloidna masa. Nastaje zagrijavanjem i hlađenjem želatinastih tvari (tutkala, želatine, agara) s vodom.
galica (prema njem. Galitz galicijski), kristalni sulfat nekih kovina (bakra, željeza i cinka). Modra galica ili plavi kamen je bakreni sulfat. Upotrebljava se u vinogradarstvu. Zelena galica je željezni sulfat, a bijela galica cinkov sulfat.
galija, trg. brod na vesla koji se od X. do XIII. st. upotrebljavao u Sredozemlju. Od XIV. do XVIII. st. galije su ugl. ratni brodovi. Na Jadranu su se održale do 2. pol. XVIII. st. Po gradnji galija najpoznatije… Nastavi čitati →
galijot (tal.) 1. Obalni jedrenjak uz obale Danske, Njemačke i Nizozemske. Zbog plitka dna pogodan za plovidbu kanalima. 2. Veslač na galiji, najčešće zarobljenik; galijaš, galiot. 3. U nar. govoru: lukavac, lopov, varalica.
galijun (tal.), trg. i ratni brod na jedra, dug do 30 m, s posadom od 40–75 ljudi; služio za dugu plovidbu (prekomorske zemlje) u XVI. i XVII. st.
galocijanin, C15H12N2O5, sintetska boja koja se kao topljivi prašak upotrebljava za bojenje umjetne i prirodne vune u ljubičastu boju. Sintetiziran 1881. (H. Koechlin).
galon (engl. iz starofranc.), mjerna jedinica za volumen tekućina. Naziva se brit. ili imperijalni galon. Definira se kao volumen koji zauzima 10 funta destilirane vode gustoće 0,998859 grama po mL u zraku gustoće 0,001217 grama po mL (Aktom o… Nastavi čitati →
galvanokromija ili metalokromija, postupak prevlačenja kovina s pomoću elektrolize u svrhu zaštite. Kovina koja se prevlači može biti anoda ili katoda u odgovarajućoj elektrolitskoj kupki i uključena je u krug istosmjerne struje. Na kovinu se hvata talog određene boje kojom želimo obojiti kovinu.
galvanometar, instrument za detektiranje, uspoređivanje i mjerenje vrlo slabih el. napona i struja. Obično nije baždaren na ampere (ili volte), ali se može preinačiti u voltmetar ili ampermetar. Ima ih više vrsta: g. s pomičnim svitkom i g. s… Nastavi čitati →
galvanoplastika, jedna od primjena elektrolize u svrhu izrade točnih kopija predmeta (novca, medalja, klišeja). Naziva se i elektroformiranje. Na elektrolitički vodljivim kalupima taloži se naslaga kovine određene debljine. Prve pokuse umnažanja klišeja s pomoću galvanoplastike proveo je 1837. njemački… Nastavi čitati →
galvanoskop, uređaj koji pokazuje (ali ne mjeri) teče li kroz strujni krug istosmjerna struja i u kojem smjeru.
galvanostegija, elektrolitičko prevlačenje kovinskih predmeta tankim slojem druge kovine u svrhu povećanja zaštite od raznih utjecaja (atmosferskih, kemijskih, mehaničkih) ili za uljepšavanje površine kovina plemenitijim kovinama (pozlaćivanje, posrebrivanje, niklanje, kromiranje, pobakrivanje, pocinčavanje i dr.).
galvanotehnika, primjena elektrolize kao galvanostegije ili kao galvanoplastike.
galvanski članak (galvanski element, galvanska ćelija), izvor el. struje u kojem se kem. energija pretvara u električnu. Sastoji se od elektrolita (otopina kiseline, soli ili lužine) u koji su uronjene dvije metalne ili ugljene ploče različita kem. sastava (elektrode). Zbog… Nastavi čitati →
Galjorkin, Boris Grigorjevič, ruski inženjer i matematičar (Polock, 4. III. 1871 – Lenjingrad, 12. VII. 1945). Podrijetlom iz židovske trgovačke obitelji. Studirao na Politehničkom institutu u Sankt Peterburgu na kojem je poslije radio kao profesor. Razradio… Nastavi čitati →
gambir, također gambirkatehu, prašak koji se dobiva ekstrakcijom iz lišća i grančica drveta Uncaria gambir. Domorocima služio kao sredstvo za žvakanje skupa s betelovim orasima. Upotrebljavao se i kao boja za tekstil.
garaža (franc.), posebno uređen prostor koji služi kao spremište za motorna vozila. Prema smještaju može biti podzemna, nadzemna, otvorena, zatvorena i dr., prema kapacitetu mala, do 70 m2; srednja, do 400 m2; i velika, preko 400… Nastavi čitati →
Gartmann, Heinz, njem. inženjer (Dessau, 12. XII. 1917 – Stockholm, 18. VIII. 1960). Jedan od prvih konstruktora raketa. Posebno istraživao problem hlađenja raketnih komora.
