TEHNIKA I TEHNIČKE ZNANOSTI
metalizacija, proces prevlačenja površine jednog materijala metalom, slitinom, intermetalnim karbidom, keramikom, plastičnom masom. Postupak služi za poboljšavanje svojstava osnovnog materijala, za zaštitu od vanj. utjecaja, ili kao dekoracija.
metalna vlakna, umjetna tekstilna vlakna od umetnutih metalnih niti u samoj strukturi vlakna (radi ukrasa ili smanjenja statičkog elektriciteta). Takva su vlakna lagana, ne gužvaju se, mogu se prati i glačati na niskoj temperaturi, otporna su na kukce i… Nastavi čitati →
metalokeramika, metalurgija praha, moderan postupak proizvodnje metalnih predmeta. Metalni se prah fino usitni i tlači u kalupima sve dok se ne rastali. Obično se to radi s tvrdim metalima koji se teško tale, npr. titan, vanadij, volfram (npr. volframove niti za el. žarulje).
metalurgija (grč.), dio znanosti o materijalima i preradi materijala koji se bavi fizikalnim i kem. ponašanjem metala i njihovih mješavina (slitina). Obrađuje preradu metala samo do razine poluproizvoda. Dijeli se na ekstraktivnu m. (dobivanje metala i slitina iz minerala, npr.… Nastavi čitati →
metar (grč.), mjerna jedinica duljine, oznaka m, osnovna jedinica SI. Definira se kao udaljenost koju svjetlost u vakuumu prijeđe u vremenu od 1/299792458 sekunda (od 1983). Do 1960. za definiciju metra koristio se prametar, etalon duljine, koji se čuva… Nastavi čitati →
Metarski sustav jedinica, mjerni, decimalni sustav mjernih jedinica razvijen u kasnom XVIII. st. u Francuskoj kako bi zamijenio dotadašnje neusklađene i neusporedive mjerne sustave. Bilo je nekoliko osnovnih mjernih jedinica (stupanj za kut, metar za duljinu, gram za dužinu,… Nastavi čitati →
metilensko modrilo, tetrametiltionin-klorid, tamnozeleni kristalni kem. spoj metalna sjaja. Njime se lakše mikroskopiraju određene tvari. U prisutnosti kisika izrazito je modre boje. Kako koncentracija kisika pada, tako i ono postaje bezbojno. Rabi se kao bojilo za papir, u mikroskopiji… Nastavi čitati →
metrologija ili mjeriteljstvo, znanstv. proučavanje mjera, posebno definicija i standardizacije jedinica mjera u znanosti.
MHD-generator, magnetohidrodinamički generator zasnovan na principima magnetohidrodinamike (MHD), grane moderne fizike koja proučava gibanja ioniziranog fluida, obično plazme, u magn. polju, čime se proizvodi el. struja. Služi za proizvodnju el. energije. U termoelektranama povećava termalnu učinkovitost generatora za 40%… Nastavi čitati →
MHz, krat. za megaherc; milijun herca.
MIDI (akr. od engl. Musical instrument digital interface), naziv za digitalni međusklop koji omogućuje “dijalog” između dvaju dijelova digitalne opreme, odn. elektroničkih (glazbenih) instrumenata (sintetizator, sekvencer), njihovo međusobno komuniciranje i povezivanje s računalom. Signal MIDI sastavljen je iz riječi… Nastavi čitati →
MIG, inicijali prezimena radionice sovj. konstruktora Artema Mikojana i Mihaila Gureviča, osn. 1939. Ujedno i naziv sovj. lovačkih zrakoplova. Prvi u nizu MIG-1 konstruiran je 1939–40. Nakon II. svj. rata proizveli su neke od najpoznatijih sovj. zrakoplova: MIG-15, 17,… Nastavi čitati →
Mikojan, Artjom Ivanovič, sovjetski konstruktor zrakoplova (Sanain, Armenija, 5. VIII. 1905 – Moskva, 9. XII. 1970). Brat → Anastasa. Završio Akademiju ratnoga zrakoplovstva (1937) u Moskvi, isprva radio u konstrukcijskom uredu Nikolaja Polikarpova. Godine… Nastavi čitati →
mikro– (grč.) 1. Predmetak koji znači: sitan, vrlo malen (npr. mikroorganizam, mikročip), ili koji je u vezi s nečim sitnim i malenim (npr. mikroskopiranje). 2. Predmetak za tvorbu naziva decimalnih mjernih jedinica, 10-6, odn. milijunti dio; znak µ.
mikroelektronika, dio elektronike koji se bavi proučavanjem i izradom vrlo sitnih elektronskih komponenata u poluvodičkoj tehnologiji korištenjem fotolitografije. Izvorno se razvila zbog potreba svemirskih letova za manjim i lakšim elektronskim komponentama, a danas se može naći u vrlo velikom… Nastavi čitati →
mikrofon (grč.), pretvarač zvučne energije u el. signal. Ima mnoge primjene: u telefonima, diktafonima, slušnim pomagalima, radijskoj i tv produkciji, snimanju zvuka. Prvu ideju m. dao je Bourseul (1854), a prvi m. s ugljenim prahom izumio je Humming 1878. Mikrofoni… Nastavi čitati →
mikrometar (grč.) 1. Pomoćni uređaj za točno mjerenja udaljenosti ili kutova među zvijezdama. Nitni m. može se staviti na okular teleskopa. 2. → mikrometarski vijak 3. Izvedena mjerna jedinica duljine, mikron; milijunti dio metra ili 1 µm = 10-6 m.
mikrometarski vijak, mjerni uređaj u mehan. inženjerstvu za precizno mjerenje debljine predmeta, vanj. i unutar. promjera valjaka i dubina rupa. Preciznost iznosi 0,01 mm. Sastoji se od precizno izrađenog vijka malena hoda koji se okreće na cilindarskoj matici. Naziva se i mikrometar.
mikrominijaturizacija, tehnika i tehnologija proizvodnje sklopova i uređaja iznimno malih dimenzija s pomoću modernih postupaka (npr. integrirani sklopovi). Prednost joj je ekonomičnost, neosjetljivost na vanj. utjecaje, laka zamjena pokvarenih dijelova.
