TEHNIKA I TEHNIČKE ZNANOSTI
mikron (grč.) zastarjeli naziv za → mikrometar.
mikroprocesor, računalna komponenta sastavljena od minijaturnih tranzistora na jednom poluvodičkom integriranom sklopu (čipu). Središnja procesorska jedinica (engl. CPU) najpoznatiji je primjer m., iako se on može pojavljivati i na mnogim drugim komponentama, npr. na računalnoj videokartici. Prvi m. izrađeni… Nastavi čitati →
mikroskop (grč.), uređaj koji daje vidljivu sliku vrlo sitnih, golim okom nevidljivih predmeta. Ugl. se upotrebljavaju optički i elektronski m. Optički obično ima dvije staklene leće nazvane objektiv i okular. Promatrani se predmet stavlja blizu objektiva i osvijetli jakim… Nastavi čitati →
mikrosonda (grč.), elektron. instrument za određivanje kem. sastava vrlo sitnih uzoraka ili dijelova uzoraka (npr. minerala, stakla, metala) na osnovi mjerenja intenziteta fluorescencije u području rendgenskih valova izazvane uskim snopom elektrona ili iona.
mikrotom (grč.), uređaj za rezanje čvrstih uzoraka (npr. rezanje biljnih i životinjski stanica) u vrlo tanke odreske, do 10 µm. Kao alat za rezanje obično se koriste čelični noževi, ili odlomljeni rubovi stakla ili dijamanta. M. se najčešće rabi… Nastavi čitati →
mikser (engl.) 1. Elektron. sklop za miješanje ili preklapanje dvaju signala različitih frekvencija u komunikacijskoj tehnologiji; također, osoba koja provodi postupak miješanja, ili koja spaja zvukove ili slike iz više izvora u film. ili tv proizvodnji (npr. m. zvuka, m.… Nastavi čitati →
mili- (franc. iz lat.), oznaka m, predmetak za tvorbu naziva decimalnih mjernih jedinica, 10-3, odn. tisućiti dio.
milibar (mb), mjerna jedinica atmosferskog tlaka, 1 mb = 0, 001 b.
Miller, Oskar von, njemački inženjer (München, 7. V. 1855 – München, 9. IV. 1934). Studirao građevinarstvo, ali se zanimao i za elektrotehniku, te je organizirao prvu elektrotehničku izložbu u Njemačkoj (1882). Sudjelovao u izgradnji prve… Nastavi čitati →
milja (lat.), mjerna jedinica duljine, u različitim zemljama različitog iznosa (njem., franc., ruska itd.). Danas su još u uporabi zemaljska m. (1609,344 m), te morska m. (1852 m). Ime potječe od lat. naziva za tisuću (mille), budući da je… Nastavi čitati →
mina (grč.), grč. mjerna jedinica mase. Iznosila 1/60 talenta. Ujedno i računska novčana jedinica (= 100 drahma).
mineralna ulja, nusproizvod kod destilacije nafte, katrana, ugljena, drva ili treseta. Kemijski inertna, transparentna i bezbojna, većinom sastavljena od alkalnih i cikličkih parafina. Upotreba kao mazivo i laksativ, a u kem. ind. za spremanje i transport alkalnih metala.
minuta (lat.) 1. Jedinica za mjerenje vremena, 60 sekunda, 60. dio sata. 2. Jedinica za mjerenje kuta, sadrži 60 prostornih sekunda, 60. je dio jednog stupnja. M. potječe od babilonskog seksagezimalnog sustava u kojem su razvijene podjele na 60-inke i 3600-tinke.
Mir (rus. svijet), prva rus. modularna svemirska stanica. Gradnju je započeo Sovj. Savez 1986, a postojala je 15 g. Od 1995. omogućeno je, s pomoću posebnoga modula, pristajanje amer. raketoplana (space shuttle) uz Mir. Ukupna orbitalna težina M. iznosila… Nastavi čitati →
Mirage, naziv bojnoga zrakoplova francuske tvrtke Dassault-Breguet. Prvi od njih Mirage III uveden u naoružanje potkraj 1950-ih, F-1 u službi je od 1973, a Mirage 2000 od 1984.
Mitterhofer, Peter, austr. stolar i izumitelj (Partschins, Juž. Tirol, 20. IX. 1822 – Partschins, 27. VIII. 1893). Uz posao stolara, bio je i uspješan pjevač i izrađivač glazbala. Najznačajniji mu je izum pisaći stroj (1864).… Nastavi čitati →
mjed ili mesing (njem.), slitina bakra i cinka. Ovisno o udjelu bakra, narančaste do žute boje. Tvrđi je od bakra, ali mekši od bronce, dobrih mehan. svojstava, lako se obrađuje. Upotrebljavao se od ←III. tisućljeća u Asiriji i Babilonu, najčešće… Nastavi čitati →
mjenjač brzina, skr. mjenjač, vrsta prijenosnog mehanizma kod motornih vozila, alatnih strojeva, u transportnim uređajima itd. Mijenja broj i smjer okretaja pogonske osovine uz jednosmjeran, stalan broj okretaja pogonskog uređaja. Pritom je važan omjer prijenosa, kod automobila obično iznosi od 3:1 do 0,5:1.
mjerenje, kvantitativno određivanje vrijednosti neke mjerne veličine, odn. uspoređivanje dviju istovrsnih veličina. Znanost o mjerenju zove se mjeriteljstvo. Zadatak je mjerenja dobivanje što je moguće egzaktnije vrijednosti. Proračunom pogreške kvalitativno se vrednuju rezultati mjerenja.
