TEHNIKA I TEHNIČKE ZNANOSTI

prazni hod

prazni hod, stanje pogona nekog stroja ili uređaja bez provođenja rada za koji je predviđen. Neki strojevi nakon uključivanja rade u p. h. dok ne dostignu željene vrijednosti nekih parametara (npr. temperaturu). S druge strane, nepotrebni p. h. potencijalno… Nastavi čitati

precizna mehanika

precizna mehanika, dio mehanike koji se bavi konstrukcijom preciznih mehan., el., optičkih, akustičkih i mjernih uređaja (npr. satova, preciznih vaga, fotoaparata itd.).

predivo → pređa

predivo pređa

prekretni strojevi

prekretni strojevi, pogonski strojevi kod kojih se može mijenjati smjer vrtnje radne osovine. Tako su izvedeni npr. veliki brodski dizelski motori, parni strojevi na lokomotivama i neki el. motori. Ti motori moraju biti konstrukcijski prilagođeni takvom načinu rada. Kod… Nastavi čitati

prenaponi

prenaponi, pojava el. napona između dvaju vodiča ili vodiča i zemlje koji prekoračuju vrijednosti nazivnih napona el. sustava. Veliki p. mogu uništiti dijelove uređaja sustava te se s pomoću vodiča za prenapone moraju udaljiti od osjetljivih komponenata. Razlozi prenapona… Nastavi čitati

preša ili tijesak

preša ili tijesak (njem.), uređaj koji prenosi silu pritiska na neko tijelo, te mu na taj način mijenja oblik. Pogon može biti ručni, mehan., hidraulički ili pneumatski. Jednostavne preše rabile su se za cijeđenje grožđa ili uljarica. Zatim su našle… Nastavi čitati

pretisak

pretisak 1. Postupak uzimanja otiska na papir ili foliju s jedne obojene površine i prenošenje na drugu, s namjerom da se kem. obradom (jetkanjem) učvrsti tiskovna forma; u litografiji, otisak litocrteža s jednoga kamena, putem pretisnog papira, na drugi; 2.… Nastavi čitati

prigušnica

prigušnica, elektron. komponenta koja se sastoji od vodljive žice omotane oko čvrstog tijela koje može biti šuplje (zrak), ili izrađeno od nekog materijala, obično feromagnetskog. Najvažnije joj je obilježje induktivnost, jer se promjenom struje kroz p. mijenja i magn.… Nastavi čitati

prijamnik

prijamnik, uređaj koji prima signale ili informacije iz nekoga prijenosnoga kanala, odn. one signale ili informacije koje je odaslao predajnik. Obično se odnosi na elektron. uređaj koji prima elektromagn. valove (radiosignale) s pomoću antene, te ih dekodira kao zvuk,… Nastavi čitati

priključnica

priključnica, naprava za spajanje električnih krugova. Većina priključnica tako je konstruirana da se električni spoj može lako uspostaviti i ponovno razdvojiti, ali neke služe i za uspostavu stalnog električnog spoja. Postoje stotine različitih tipova električnih priključnica.

prikolica

prikolica, vozilo bez vlastitog pogona koje vuku druga vozila. Služi za prijevoz tereta. Ovisno o tipu pogonskog vozila, p. se dijele na one za osobna vozila, za teretna vozila i za traktore, a prema osovini na jednoosovinske i višeosovinske p.

prilagodljivi sustav

prilagodljivi sustav, sustav koji ima sposobnost prilagodbe, ovisno o promjenama u svojoj okolini ili u dijelu samog sustava, tako da se i dalje ponaša u skladu s određenim zakonima. Mogu biti biološki, gdje se ta sposobnost zove adaptacijom, ili… Nastavi čitati

printer

printer (engl.) → pisač

prizma

prizma (grč.) 1. Geometrijsko tijelo omeđeno s dvjema bazama koje su n-terokuti i s n pobočnih paralelograma. Ako su baze pravilni mnogokuti, p. je pravilna. Može biti trostrana, četverostrana itd. Ako su pobočke okomite na bazu, p.… Nastavi čitati

procesor

procesor (lat.), komponenta digitalnog računala koja izvršava instrukcije i obrađuje podatke. On je jezgra modernih mikroračunala, zajedno s memorijom i ulazno/izlaznim komponentama. Danas se gotovo svi p. izrađuju u integriranoj tehnici, pa se još zovu i mikroprocesori. Naziv dobio po… Nastavi čitati

profil

profil (franc.) 1. U slikarstvu, lice, glava ili predmet gledan sa strane. Također i obris glave ili predmeta gledanog sa strane. 2. Presjek nekog predmeta, građevine, ili arhit. elemenata. 3. U tehnici, formirani konstrukcijski dio karakterističnog presjeka, npr. čelični ili… Nastavi čitati

programiranje

programiranje 1. Postupak izrade računalnih programa (softvera). U širem smislu obuhvaća sve radnje povezane s izradom računalnih programa, uključivo i izradu koncepta. U užem smislu odnosi se samo na pisanje izvornog koda programa. 2. Postupak upisivanja gotova strojnoga koda prevedenog… Nastavi čitati

programska podrška → softver

programska podrška softver

programski jezici

programski jezici, standardne komunikacijske tehnike za zadavanje instrukcija računalima. Svaki programski jezik sastoji se od niza sintaktičkih i semantičkih pravila koja se koriste za opis računalnog programa. Pojavili su se zajedno s razvojem računala, prvi široko korišteni programski jezik… Nastavi čitati

programsko upravljanje

programsko upravljanje, oblik automatskog upravljanja strojevima, proizvodnim procesima i sl., pri čemu se prije početka rada strojnim programima određuje vremenski redoslijed i ostali parametri pojedinih faza rada potrebnih za odvijanje procesa.