Bačka (mađarski: Bácska), dio Panonske nizine između Dunava i Tise, najvećim dijelom u Jugoslaviji, manjim u Mađarskoj; sjeverni dio lesna zaravan ispresijecana pritocima Tise, južni dio nešto niži. Izrazito poljoprivredno područje, najviše žitarice i suncokret, šećerna repa; natapanje. Glavna središta Novi Sad na jugu i Subotica na sjeveru. Tragovi naseljenosti od prapovijesti. U rimsko doba dio Bačke uz Dunav čini dio pograničnoga vojnog sustava (limes). Tijekom doseobe naroda Bačkom prolaze Huni, Avari, Slaveni (VI. stoljeće) i ugaraska plemena (IX. stoljeće). U srednjem vijeku čini dio Ugarskog kraljevstva; u XI. stoljeću u Bačkoj su ustrojene Bodroška i Bačka županija. Nakon Mohačke bitke (1526) potpada pod tursku vlast. Oslobođena krajem XVII. stoljeća; isprva čini dio potisko-pomoriške krajine, a zatim je uključena u županijski sustav Ugarske. Stradava tijekom Rákóczyjeve pobune (početkom XVIII. stoljeća) i revolucije 1848/49. Od 1849. do 1860. dijelom ulazi u sastav Vojvodine Srpske. Godine 1920. Trianonskim mirovnim ugovorom podijeljena između Kraljevine SHS i Mađarske; tijekom II. svjetskog rata anektira je Mađarska; od 1945. ulazi u sastav Jugoslavije. Tijekom prošlosti više puta naseljavana (u doba kraljeva Žigmunda i Matije Korvina, turske vlasti, Habsburgovaca). U Bačkoj živi brojčano velika nacionalna skupina Hrvata (→ Bunjevci).