Karolinzi, velikaški rod i vladarska dinastija srednjovjekovne Franačke države; nazvana prema svojem najistaknutijem vladaru → Karlu I. Velikom. Katkada se nazivaju i Arnulfinzi, prema pretku roda Arnulfu, biskupu u Metzu (umro 641). Moć obitelji zasnivala se na prostranim posjedima na području rijeka Maas i Moselle. Vodeći položaj u državi stječu 687, kada → Pipin Srednji postaje majordom Franačke države. Njegov unuk → Pipin Mlađi (Mali) postao je 751. franačkim kraljem, dočim je praunuk Karlo I. Veliki 800. okrunjen carskom krunom. Vladavina Karolinga obilježena je uspješnom izgradnjom središnje kraljevske vlasti i uspostavom državnoga jedinstva. Usmjeravanje politike Pipina Mlađeg prema papinstvu odredilo je za stoljeća unaprijed povijest europskoga Zapada, dočim je carstvo Karla I. Velikog bilo preduvjet za kulturnu integraciju Europe. Verdunskim ugovorom (843) carstvo Karla I. Velikog podijelili su njegovi unuci: → Lotaru I. pripale su Italija, Burgundija, Provansa, Frizija i područje između rijeka Maase, Schelde i Rajne; → Ludvigu II. Njemačkom pripala je Istočnofranačka (buduća Njemačka), a → Karlu II. Ćelavom Zapadnofranačka država (buduća Francuska). Odvjetci dinastije Karolinga vladali su Italijom do 875. (Ludvig II.), Lotaringijom do 869. (→ Lotar II.), Istočnofranačkom državom do 911. (→ Ludvig IV. Dijete) te Zapadnofranačkom državom (Francuskom) do 987. (→ Luj V. Lijeni).