Beč
Beč, katedrala sv. Stjepana
Beč (njem. Wien), gl. i najveći grad Austrije (20% stanovništva zemlje), posebna federalna jedinica (415 km2), u si dijelu zemlje, na dodiru Bečke zavale i Bečke šume, na Dunavu nizvodno od probojnice Wachau; 1 609 600 st. Smješten na križištu eur. putova Baltik – Sredozemlje i podunavskog pravca I–Z, na povoljnom prolazu između Alpa i Karpata i kontaktnom području velikih i komplementarnih cjelina: Alpa, Panonije, Karpata i hercinske sr. Europe. Vodeće kult., gosp. i polit. središte zemlje, metropola eur. i svj. značenja. Administrativno podijeljen na 23 okruga (Bezirk). Prvi okrug čini središnji dio grada (Innere Stadt), smješten na desnoj obali dunavskoga kanala (Donaukanal) i odgovara starom Beču unutar grad. zidina. One su porušene 1858–63. i na njihovu mjestu izgrađena je široka kružna prometnica (Ring) duž koje su brojne monumentalne građevine, spomenici i parkovi. Između Ringa i druge kružne prometnice (Gürtel), na mjestu nekadašnjega drugog obrambenog zida (izgrađen poč. XVIII. st.), nalaze se okruzi III–IX. koji s II. čine unutar. okruge, a gradu su priključeni 1863; mnogobrojne crkve, palače (Belvedere) i druge zgrade, danas i trg. ulice (npr. Mariahilfer Straße). II. okrug, najprostraniji na ovom području, nalazi se si od središta, između dunavskoga kanala i gl. dunavskog toka; poznati park Prater, nekadašnje aristokratsko lovište, od 1766. javni park s velesajmom, stadionom, trkalištima, zabavnim parkom, mnogim restoranima i dr.; na ji dijelu zimska luka. God. 1891. gradu su pripojena područja izvan Gürtela, okruzi X–XX. Pretežito stamb. područja; dvorac Schönbrunn (XII. okrug), ljetna rezidencija Habsburgovaca s velikim parkom i zoološkim vrtom, najstarijim na svijetu (1752). U XI. okrugu nalazi se središnje groblje gdje su sahranjeni mnogi veliki glazbenici i drugi poznati Bečani. Okrug XXIII. nalazi se na krajnjem JZ grada; na lijevoj obali Dunava su okruzi XXI. i XXII., najveći po površini, obuhvaćaju među ostalim i Donauinsel, 20-ak km dug i do 700 m širok otok između prir. toka Dunava i kanala izgrađenog u XIX. st. radi obrane od poplava. Na nekad poplavnoj zoni uređeno je u šport. i rekreacijsko područje. Širenje grada na lijevu obalu Dunava počinje poč. XX. st., a intenzivna izgradnja 1970-ih razvojem stamb. i industr. područja. Najpoznatije i najvažnije građevine nalaze se u središtu i oko njega, duž Ringa. Najstarija bečka crkva, sv. Ruprechta, iz XI–XIII st.; u samom centru katedrala sv. Stjepana (Stephansdom), jedna od najistaknutijih got. građevina u Europi; izgrađena u XII. st., stradala u požaru, obnovljena u XIV. st.; stradala i u II. svj. ratu. Barokna crkva sv. Petra na središnjoj trg. ulici, Grabenu, izgrađena je na mjestu crkve iz VIII. st.; kapucinska crkva (1632) s kriptama obitelji Habsburg, brojne sekularne građevine, spomenik u čast prestanka kuge koja je pogodila grad 1679. i 1713. Na JZ, uz Ring, golem kompleks carskih palača, Hofburg; mnoge zgrade iz različitih razdoblja (XIII–XIX. st.) i različitih stilova; danas nekoliko muzeja, Nac. biblioteka, crkv. i drž. riznica, španj. jahačka škola, u jednom krilu uredi austr. predsjednika. Duž Ringa mnoge druge važne građevine, ugl. iz XIX. st., izgrađene u različitim stilovima: zgrada burze (Börse), zavjetna crkva, zgrada sveučilišta, poznata grad. vijećnica (Rathaus), Burgtheater, simetrične zgrade Prirodoslovnog muzeja i Muzej povijesti umjetnosti; zgrade Parlamenta, Palače pravde, Opera i dr. Izvan grad. zidina poč. XVIII. st. podignuta je crkva sv. Karla; u blizini Theater an der Wien, gdje su mnogi glazbenici predstavljali svoja djela (prva izvedba Čarobne frule, Fidelija i dr.); Beč je stoljećima bio glazb. prijestolnica svijeta (Haydn, Mozart, van Beethoven, Schubert, Brahms, Strauss, Mahler i dr.), a i danas je sjedište slavne Bečke filharmonije. Sveučilište utemeljeno 1365, najstarije na njem. govornom području. B. je vodeće gosp. središte zemlje na koji otpada četvrtina zaposlenih i gotovo trećina ostvarenog BND-a Austrije. Raznovrsna ind. u kojoj prednjače elektrotehn., kem. i petrokem., strojarska, tekst., prehr., papirna, izdavačka i grafička. Među uslužnim djelatnostima ističu se bankarstvo (pol. austr. zaposlenika tog sektora), trgovina (velesajam s izlagačima iz cijelog svijeta) i turizam (više od 2 mil. posjetitelja godišnje, većinom stranci). Izvrsno organiziran javni grad. promet, prometno čvorište šireg značenja, riječno pristanište, međunar. zračna luka (Schwechat). Značenje B. u svijetu ogleda se u činjenici što je bio mjestom mnogih međunar. sastanaka i konferencija; u Beču je sjedište OPEC-a, OSCE-a, a na lijevoj obali Dunava moderna zgrada bečkoga Međunar. centra ili UNO-Cityja s uredima UN-a i njegovih agencija, Međunar. agencije za atomsku energiju, Organizacije UN-a za industr. razvoj i dr. Prvi tragovi naseljenosti na području Beča datiraju iz paleolitika, poslije to područje naseljavaju Iliri i Kelti (naselje Vindobona), ←15. g. dolaze Rimljani i pretvaraju ga u graničnu utvrdu protiv nadiranja barbara; razoren za seobe naroda. Pod nazivom Venia javlja se 881, a kao Vienis 1030, kada pripada Mađarima. Između 1156. i 1246. pripada obitelji Babenberg, dobiva grad. povlastice i zahvaljujući položaju u doba križarskih ratova razvija se u važno trg. središte. U XIII. st. dobiva zidine unutar kojih ostaje sve do poč. XVIII. st. Izumrćem babenberške loze 1246. pripada Otakaru II., a po njegovoj smrti, 1258. pripada dinastiji Habsburg i otada je njihovo sjedište sve do 1918; procvat grada i rast njegova značenja. Nakon opsade, 1485. predan Matiji Korvinu, a nakon njegove smrti 1490. ponovno je habsburški. Prvu tur. opsadu, pod Sulejmanom, izdržao je 1529, a pri drugoj, 1683, pomogli su mu Poljaci pod Janom III. Sobjeskim, nakon čega počinje nova faza uspona i širenja utjecaja. Poč. XVIII. st. izgrađen je drugi obrambeni zid da bi se zaštitila predgrađa; mnoge reforme (školstvo, znanost, gospodarstvo, sudstvo) koje započinje Marija Terezija potaknule su razvoj grada koji potkraj XVIII. st. doseže 235 000 st. God. 1805. i 1809. zauzeo ga je Napoleon, nakon čega slijedi kraća stagnacija, ali je zadržao svoje značenje u Sr. Europi nakon → Bečkoga kongresa, te je 1845. imao 430 tis. st., na prijelazu stoljeća gotovo 2 mil. st., a tijekom I. svj. rata više od 2,2 mil. B. je bio gl. grad Svetoga Rim. Carstva od 1558. do 1806, zatim Austrijskog (Habsburškog) Carstva do 1867, pa Austro-Ugarske do 1918. Nakon pada monarhije gl. grad Austr. Republike, 1938. priključen Njemačkoj (Anschluss), nakon II. svj. rata pod okupacijom četiriju savezničkih sila, a od austr. nezavisnosti 1955. gl. grad Republike Austrije.