Clemenceau, Georges Benjamin, francuski državnik (Mouilleron-en-Pareds, 28. IX. 1841 – Pariz, 24. XI. 1929). Po zanimanju liječnik. Po političkom uvjerenju republikanac i antibonapartist, proganjan u vrijeme Drugog carstva. Političku karijeru započeo 1871. kao narodni zastupnik Montmartrea, zalagao se za nastavak rata protiv Pruske i protivio kapitulaciji. Nastojao izmiriti Parišku komunu i francusku vladu u cilju nastavljanja otpora Prusima. Nakon rata čelnik skupine lijevih radikala u parlamentu, izdavao list Zora (L’Aurore). U doba → Dreyfusove afere tražio reviziju procesa te 1898. u svojem listu objavio glasovito → Zolino pismo predsjedniku republike “Optužujem” (J’accuse). Senator od 1902. Ministar vanjskih poslova i predsjednik vlade 1906. Zalagao se za suradnju s Velikom Britanijom protiv Njemačke s revanšističkih pozicija. Nakon gubitka vlasti provodio protunjemačku promidžbu putem svojeg lista Slobodni čovjek (L’Homme libre), a kada je list zabranjen zbog kritiziranja neodlučnosti i nesposobnosti francuske vojske u rujnu 1914, promijenio mu je ime u Okovani čovjek (L’Homme enchaîné). Od 1917. predsjednik vlade i ministar rata. Pokazao velike organizacijske sposobnosti, ali i sklonost prema samovlasti. Odgovoran za donošenje nepravednoga Versajskog mira, kojim je Francuskoj želio osigurati premoć u Europi te oslabiti i poniziti Njemačku; pristaša intervencije protiv Sovjetske Rusije. Sukobio se s američkim predsjednikom → Wilsonom u svezi s njegovom koncepcijom provođenja mirovnog procesa. Iz političkog života povlači se 1920, nakon što je propao pokušaj da ga izaberu za predsjednika republike. U unutarnjoj politici kolebao se između ljevice i desnice, borio za odvajanje Crkve i države. Zbog odlučnosti poznat po nadimku Tigar (Le Tigre).