jakobinci (francuski: Jacobins; Club des Jacobins), radikalna politička skupina u razdoblju Francuske revolucije. U vrijeme zasjedanja → Generalnih staleža 1789. skupina zastupnika → Trećega staleža iz Bretanje osniva klub (Bretonski klub) koji se u vrijeme Ustavotvorne skupštine (X. 1789) počinje okupljati u dominikanskom samostanu sv. Jakoba u Parizu i mijenja naziv u Društvo prijatelja ustava, koji zasjedaju kod jakobinaca. Društvu ubrzo prilaze i pripadnici sitne buržoazije, liberalnih aristokrata te je do 1793. formirano oko 6000 jakobinskih klubova. Nakon kraljeva pokušaja bijega 1791. u Društvu prevladavaju republikanci. Predvođeni → M. Robespierreom postaju glavni pokretači revolucionarnih događanja, ovladavaju svim segmentima vlasti, nadziru konstituantu, legislativu i Konvent te provode diktaturu (jesen 1793 – ljeto 1794) i obračunavaju se s mnogobrojnim političkim protivnicima (žirondinci, feuillants, “bijesni”, herbertisti, “pomirljivi”, Danton i dr.). Thermidorski prevrat (9. → thermidora, ili 26. VII. 1794) označio je kraj jakobinske diktature, a vodeći jakobinci Robespierre, → Saint-Just i → Couthon smaknuti su. Dekretom thermidorskoga Konventa (jesen 1794) zabranjeno je Društvo jakobinaca. U srpnju 1799. nakratko je obnovljeno pod imenom Savez prijatelja jednakosti i slobode, ali ga vlada Direktorija ponovno zatvara. Nazivom jakobinci poslije su označavane i pojedine komunističke skupine i radikalni pokreti, dok konzervativni politički krugovi njime katkad nazivaju liberale i demokrate uopće.