genetika

genetika (engleski: genetics od grčkoga: génesis postanak), grana biologije, znanost o → nasljeđivanju i varijabilnosti osobina. Istražuje osnove i uzroke promjenjivosti osobina živih bića kao i činitelje mehanizma nastanka koji se zapažaju između generacija ili pak među pripadnicima iste generacije. Molekulska genetika proučava nasljedne pojave i njihovu zakonitost na molekulskoj razini, na kojoj je moguće genetičko inženjerstvo, citogenetika istražuje nasljedne pojave analizirajući broj, vrstu i vanjski izgled kromosoma te služi za određivanje spola nerođenoga djeteta i otkrivanje nasljednih bolesti, genetika razvitka proučava načine genetičke determinacije fizioloških procesa, populacijska genetika proučava pojave i procese nasljeđivanja i varijabilnosti osobina u populacijama, evolucijska genetika istražuje promjene genetičkog materijala tijekom evolucije, ekološka genetika proučava utjecaj činitelja okoliša na promjene u genetičkoj strukturi populacije, imunogenetika proučava gensku kontrolu specifične imunološke reakcije, napose genski sustav tkivne podudarnosti, takozvani HLA-sustav, farmakogenetika proučava urođene ili nasljedne promjene organizma zbog kojih se mijenja učinak primijenjenih lijekova, klinička (medicinska) genetika proučava genetske promjene kao etiološku podlogu bolesti (nasljedne metaboličke bolesti, enzimopatije, genopatije, kromosomopatije). S tim u svezi valja spomenuti eugeniku, sprječavanje pojavljivanja nasljednih bolesti, u kojoj važnu ulogu ima genetsko savjetovanje. Klasičnu genetiku inaugurirao je češki redovnik G. Mendel, postavivši 1865. temeljne zakone križanja (hibridizacije), a usavršio američki nobelovac Th. H. Morgan, koji je 1904. dokazao funkciju kromosoma u prenošenju nasljednih osobina. Nobelovci J. D. Watson i F. H. Crick objavili su 1953. strukturu deoksiribonukleinske kiseline. Američki genetičar hrvatskoga podrijetla → M. Demerec razjasnio je genetičke mehanizme pojave otpornosti bakterija na antibiotsku terapiju. Godine 2001. F. Collins i C. Venter objavili su rezultate završetka sekvencioniranja ljudskoga genoma.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: