Huni, skupno ime za savez nomadskog plemena mong.-turkijskog podrijetla u Aziji. U ←III. i ←II. st. vladali današnjom Mongolijom. Nakon neuspješnih ratova u Kini, usmjerili pohode prema ist. i sr. Europi. Čuveni kao vješti konjanici i strijelci, H. su nepredvidivošću, brzinom i okrutnošću tijekom svojih osvajačkih prodora širili velik strah među stanovništvom i brzo napredovali. Na putu prema zapadu potisnuli su mnogobrojne barbarske narode, a neke od njih nakon pokoravanja uključivali u svoje postrojbe. Kako bi smirili njihove prodore na područje svojeg carstva, Rimljani su ih primali kao saveznike s ciljem da granice brane od provale drugih barbarskih naroda. Privremeno usporavajući svoje pohode, H. su i dalje napredovali prema zapadu, a najveći uspon dostižu u vrijeme → Atile (434–53), koji 442. pustoši Mezijom, Ilirikom i Tracijom. Atila pokušava zauzeti Galiju (poraz na Katalaunskim poljima 451), prodire u Italiju (452) i na povratku razara Akvileju (452). Nakon Atiline smrti snaga H. opada te nakon 455. nestaju iz Europe. Arheol. tragovi hunske nazočnosti na hrv. području zabilježeni su u Sisku, Zagrebu (Trnje), Baranji (Zmajevci) i Srijemu (Neštin, Novi Banovci).