Kastavština, područje triju starohrvatskih seoskih općina (Kastav, Veprinac, Mošćenice) koje je tijekom više stoljeća održalo župsko uređenje (Kastavski zakon). Potkraj VIII. stoljeća u sklopu Franačke države, a od sredine X. stoljeća do 1060-ih godina pripada Hrvatskoj. Potom njome vladaju pulski biskup i → Devinski grofovi (1139–1399). Godine 1399. po ženskoj liniji pripada obitelji Walsee, a 1466. ugovorno prelazi u posjed Habsburga (od 1468. daju je u zalog). Unatoč stranim vladarima dugo se očuvalo staro župsko uređenje (zakoni i statuti). Koncem XV. i tijekom XVI. stoljeća često na udaru osmanskih pohoda, a početkom XVII. stoljeća meta mletačkih protuuskočkih vojnih operacija (→ Uskočki rat). Od 1625. u posjedu isusovačkoga reda do njegova ukidanja 1773, potom pod upravom carske komore. Godine 1784. prodana vitezu Thieryju, a 1843. prelazi u posjed obitelji Vranyczány. Godine 1920. → Rapallskim ugovorom podijeljena između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS; nakon II. svjetskoga rata pripojena hrvatskoj matici.