Rumunji, indoeuropski narod romanskog jezika, nastanjen u Rumunjskoj (blizu 90 %), u susjednoj Moldaviji (Moldovi), gdje se mnogi deklariraju i kao Moldovani (oko 3 mil.), kao i u Ukrajini (oko 400 000), te u Srbiji, gdje se izjašnjavaju i kao Vlasi (ukupno oko 75 000); velika dijaspora u zapadnim zemljama, osobito u SAD-u (do 500 000); ukupno, uključujući Moldovane, Vlahe i druge skupine (→ rumunjski jezik), Rumunja ima oko 23,5 mil. Rumunji se smatraju potomcima Dačana i rimskih legionara; u etnogenezi, sudeći po jezičnim utjecajima, značajna je i slavenska komponenta. Naziv Rumunji (Romani, Rumani, izveden je iz lat. Romanus) isprva se odnosio samo na Rumunje iz stare Dacije, a ustaljuje se za sve Rumunje (Transilvanija, Vlaška i dr.) u doba nacionalnoga preporoda (XIX. st.). Naziv Vlasi često se rabio sinonimno u slavenskim jezicima u kojima je označavao neslavensko (i negermansko) romansko ili romanizirano stanovništvo (slično germanskom nazivu Welsh); taj je naziv danas zadržan uglavnom samo za prijašnje balkansko selilačko stočarsko stanovništvo koje je govorilo rum. jezikom, te za njihove suvremene potomke, sve do Makedonije i Grčke, a na zapadu do Istre (→ Ćići). Razmjerna zatvorenost pojedinih seoskih i gorštačkih područja očuvala je veoma stare elemente balkanske folkloristike u atraktivnim plesovima, pjesmama i glazbenim instrumentima (npr. Panova frula), kao i u vjerovanjima, među kojima je “vampir”, utjelovljen u književnom liku grofa Vlada Ţepeşa, stekao svjetsku slavu. Po vjeri Rumunji su tradicijski većinom pravoslavci (94% u Rumunjskoj) te katolici i protestanti (pretežno u Transilvaniji). → Rumunjska