Svoboda, Ludvík, čehoslovački časnik i državnik (Hroznatín, Moravska, 25. XI. 1895 – Prag, 20. IX. 1979). Član čehoslovačke legije u Rusiji u I. svjetskom ratu, poslije časnik u čehoslovačkoj vojsci. Nakon okupacije Čehoslovačke 1939. bježi u južnu Poljsku, gdje je u rujnu 1939. zamalo zaglavio pod optužbom da je špijun, zatim odlazi u SSSR, gdje je zapovjednik čeških postrojba koje su se borile na strani Crvene armije u Ukrajini 1943. te u Slovačkoj 1944. i Češkoj 1945. Ministar obrane 1945–50. Nakratko uhićen potkraj 1952. Nakon destaljinizacije načelnik Vojne akademije 1955–58. Budući da je od 1948. neprekidno bio zastupnik u Narodnoj skupštini i da je u javnosti uživao velik ugled, nakon ostavke → Antonína Novotnog 1968, a na prijedlog → Alexandera Dubčeka, izabran je za predsjednika Čehoslovačke. Podupirao je reformske postupke novoga vodstva Komunističke partije, nakon slamanja → praškoga proljeća nije htio formirati novu vladu. Ostao na dužnosti predsjednika do 1975 (ponovno izabran 1973), ali su mu ovlasti bile bitno smanjene.