Zanzibar, također Unguja, otok u Indij. oceanu, 35 km od istočnoafr. obale; 1650 km2, o. 750 000 st. Dug 85 km, širok do 40 km; građen ugl. od sedimentnih stijena (vapnenci, pješčenjaci); nizak (do 120 m n.m.); klima trop. s malim temperaturnim amplitudama (o. 26 °C) i obilnim oborinama tijekom cijele godine (o. 2000 mm); nekoliko kraćih tekućica u zap. dijelu otoka. Izvorna vegetacija trop. kišnih šuma većim je dijelom iskrčena. Poljoprivreda; značajan uzgoj i izvoz klinčića (o. 10% svj. proizvodnje), kokosova oraha, muškatnog oraščića, cimeta i papra, a za domaću upotrebu riže, kasave, jama i trop. voća. Ribarstvo i industr. prerada ribe i začina; turizam. Gl. naselje i luka Zanzibar na zap. obali otoka. Adm. podijeljen na regije Zanzibar North, Zanzibar South and Central i Zanzibar West (Zanzibar Urban). Naziv Z. također se upotrebljava za cijelo otočje koje čine veći otoci Zanzibar, Pemba i mnoštvo manjih otoka koji su do 1964. činili zasebnu državu. Prvi stanovnici Z. bila su plemena bantuskih crnaca (Hadimu i Tumbatu) iz ist. Afrike. Nakon XI. st. u manjoj mjeri stižu perz. i indij. trgovci koji osnivaju obalno naselje Z. i miješaju se s lokalnim st. Prvi Europljanin koji je posjetio Z. bio je Vasco da Gama 1499, nakon čega kontrolu nad otokom imaju Portugalci. Potkraj XVII. st. Portugalce potiskuju arap. trgovci i doseljenici iz Omana koji su zadržali snažan utjecaj sve do sred. XX. st., os. za vladavine Sayyida Saida (1804–56). Od 1890. Z. je pod brit. protektoratom, sve do osamostaljenja i proglašenja sultanata Z. 1963. Nakon ljevičarske revolucije, protjerivanja sultana i proglašenja republike, Z. je 1964. ujedinjenjem s Tanganjikom postao dio novoosnovane države → Tanzanije.