Austrazija ili Istočno kraljevstvo merovinških Franaka (nasuprot Neustriji – Zapadnom kraljevstvu) od VI. do VIII. stoljeća. Naziv dolazi od njemačke riječi za Istok. Također se nazivala Ostrasia i Francia Orientalis. Uključivala je područja današnje sjeveroistočne Francuske, zapadne i srednje Njemačke i Belgije. Ime Austrazija prvi je puta upotrijebio Grgur iz Toursa u 2. polovini VI. stoljeća. Nakon smrti → Klodviga (511) Franačko Kraljevstvo bilo je podijeljeno između njegova četiri sina. Austrazija je, kao neovisno kraljevstvo, pripala Teuderiku I. (francuski: Thierry I.). Početkom VII. stoljeća nakratko je ponovno ujedinjena s ostalim franačkim kraljevstvima. Godine 634. franački kralj → Dagobert I. upravu nad Austrazijom predao je svojem sinu Sigebertu III. Otada je glavni grad Austrazije Metz. Potkraj VII. stoljeća članovi obitelji, poslije poznate kao Karolinzi, postali su nasljedni majordomi ili glavni ministri Merovinga. Prevlast Austrazije nad ostalim franačkim kraljevstvima osigurana je pobjedom → Pipina Srednjeg nad neustrijskom vojskom kod Tertryja 687. godine. Njegov unuk, → Pipin Mlađi (Mali), svrgnuo je 751. godine posljednjega merovinškoga kralja → Hilderika III. i proglasio se kraljem. U vrijeme kada je Pipinov sin Karlo Veliki preuzeo vlast, Austrazija više nije postojala kao zaseban dio Franačkoga Carstva.