Amerika, također Amerike, velika dvojna kopnena cjelina zapadne Zemljine polutke između Atlantskog oceana na istoku i Tihog oceana na zapadu. Američka kopnena cjelina ima ukupnu površinu oko 42,4 milijuna km2 i na njoj živi oko 800 milijuna stanovnika (795 milijuna stanovnika, procjena 1997). Izdužena je od Sjevernog ledenog mora na sjeveru do mora oko Antarktike na jugu u duljini od gotovo 16 000 km. U reljefu Amerike izdvajaju se tri glavna dijela: 1) visoko mlado ulančano gorje na zapadu (→ Kordiljeri) koje čini najduži zemaljski planinski lanac na kopnu; 2) središnje ravnice i nizine; 3) staro gorje na istoku. Ime Amerika prvi se put pojavljuje u djelima → Martina Waldseemüllera početkom XVI. stoljeća, koji je Novi svijet nazvao po talijanskom istraživaču Amerigu Vespucciju. Sastoji se od dvaju kontinenata, → Sjeverne Amerike i → Južne Amerike, međusobno povezanih kopnenim mostom (Srednjoamerička prevlaka), najužim na Panamskoj prevlaci, preko koje je prokopan → Panamski kanal. Područje kopnenog mosta, od Tehuantepečke do Panamske prevlake, katkad se izdvaja kao → Srednja Amerika. Prastanovništvo Amerike (ameroindijanska geografska rasa) doselilo je iz Azije za pleistocenske oledbe preko kopnenog mosta (Sibir – Aljaska) i raširilo se na oba kontinenta. U doba novovjekog naseljivanja mnogo ih je stradalo od bolesti i u sukobima. S obzirom na kulturološke razlike proizašle iz značajki novovjekog naseljivanja, Amerika se dijeli i na → Angloameriku i → Latinsku Ameriku. Angloamerika obuhvaća Sjevernu Ameriku bez Grenlanda (iako dijelovi Kanade nemaju angloamerička obilježja); oko 19,7 milijuna km2 s oko 300 milijuna stanovnika Latinska Amerika obuhvaća sve zemlje južno od → SAD-a uključivo Bahame i antilske zemlje (iako neke od njih nemaju latinskoamerička obilježja); oko 20,5 milijuna km2 s oko 500 milijuna stanovnika. Naziv Amerika (napose pridjev: američki) katkad se odnosi na Sjedinjene Američke Države.