 |
|
| Službeni naziv: | Antigva i Barbuda; Antigua and Barbuda |
| Površina: | 441,6 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 2012): 89 000 (201 stanovnikanovnik/km2); 37,7% gradsko |
| Glavni grad | St. John’s, 21 500 stanovnika (procjena 2011) |
| Upravna podjela | 6 župa (parish) i 2 posjeda (dependency) |
| Službeni jezik | engleski |
| Valuta | istočnokaripski dolar (ECD) = 100 centa |
Antigva i Barbuda, država u Malim Antilima, skupina Zavjetrinskih otoka u istočnom dijelu Karipskog mora; sastoji se od triju otoka: Antigua, Barbuda i Redonda. Nekadašnja britanska kolonija, od 1981. samostalna država.
Prirodne značajke
Jumby Bay
Najveći od triju otoka koji čine državu jest → Antigua (280 km2); pretežno nizak, građen uglavnom od vapnenaca, brežuljkast, blago se uzdiže prema zapadu gdje je, na dijelu građenom od vulkanskih stijena, najviša točka otoka Boggy Peak, 405 m. Razvedena obala s više zaljeva pogodnih za luke, obrubljena koraljnim grebenima i prudovima. Barbuda (161 km2 ) leži 40 km sjeverno od Antigue; nizak (44 m) koraljni otok s velikom lagunom Codrington u zapadnom dijelu otoka; bogat životinjski svijet, dio otoka je zaštićeno područje. Redonda je nenaseljeni otočić (1,3 km2 ) 40 km jugozapadno od Antigue, tropska klima, srednja godišnja temperatura oko 27 °C, oko 1000 mm oborina. Povremeni tropski cikloni. Zbog vapnenačke podloge javlja se manjak vode; nema tekućica.
Stanovništvo
Veliku većinu stanovništva (više od 90%) čine crnci, potomci robova iz Afrike koje su dovodili od XVII. stoljeću da bi radili na plantažama šećerne trske. Mulata je 3–4%, uz neznatan broj bijelaca. Visoka gustoća stanovništva (201 stanovnik/km2 ); većina živi na otoku Antigui. Saint John’s (Antigua) je glavni i najveći grad te glavna luka; Codrington (1300 stanovnika /2001/) je jedino naselje na Barbudi. Spor porast stanovništva od 1,26% (2013) rezultat je niska prirodnog porasta i iseljivanja. Prevladava mlado stanovništvo, mlađih od 15 godina je oko 24,7%, a starijih od 60 godina oko 8,6%; očekivano trajanje života 75,91 godina. Uz katoličku manjinu, većina stanovnika su anglikanci. Dobra obrazovna struktura sa samo 5% nepismenih; nema sveučilišta, više škole u glavnom gradu.
Gospodarstvo
Od kraja 1970-ih Antigua bilježi spor, ali stalan gospodarski rast (2,8%, 1992), pri čemu je porast dohotka brži od porasta stanovništva; nacionalni dohodak od oko 17 500 USD/stanovniku (2012). visok je za karipsko područje. Oslonac gospodarstva je turizam koji, uz prateće djelatnosti, daje 60% dohotka. Antigua je redovita postaja na turističkim krstarenjima Karipskim morem. Značenje poljoprivrede smanjuje se od 1950-ih, a naročito od 1970-ih, kada se zatvaraju šećerane; nekad dominantna šećerna trska gotovo se više ne uzgaja. Danas su najvažniji pamuk, zatim voće i povrće, žitarice, stočarstvo; rastuća uloga ribarstva. Od ruda samo ležišta fosfata na Redondi. Industrija je slabo razvijena; prerada poljoprivrednih proizvoda (tekstilna, prehrambena industrija), sklapanje elektroničkih uređaja. Uvoze se energenti i različiti industrijski proizvodi, a izvoze naftni derivati i pamuk. Glavni partneri: SAD, Velika Britanija i Kanada. Vlada je 2004. usvojila vrlo ambiciozan program fiskalnih reformi i smanjila javni dug sa 140 na 89% BNP-a u 2012. godini. Antigua je 2009. pogođena svjetskom gospodarskom krizom i oštrom štednjom (2009–11); znatno se smanjio broj privatnih poslodavaca, turizam je strmoglavo pao, porastao je javni dug. Antigua se još nije uspjela oporaviti i vratiti na rast gospodarstva iz razdoblja prije krize.
BNP (2012) 1,174 mlrd. USD
Nezaposlenih (2001) 11%
Inflacija (2012) 1,4%/god.
Realan rast gospodarstva (1985–90) 6,9%/god.
Uvoz (2012) 400 mil. USD
Izvoz (2012) 37,9 mil. USD
BNP (2012) 1,174 mlrd. USD
Nezaposlenih (2001) 11%
Inflacija (2012) 1,4%/god.
Realan rast gospodarstva (1985–90) 6,9%/god.
Uvoz (2012) 400 mil. USD
Izvoz (2012) 37,9 mil. USD
Povijest
Najstarije poznato stanovništvo bila su danas izumrla plemena Arawaki i Siboneyi. Otok Antigvu otkrio je Europljanima → Kristofor Kolumbo 1493. te ga nazvao po seviljskoj crkvi Santa María de la Antigua. Početkom XVI. stoljeća Španjolci su ga pokušali kolonizirati, a 1629. i Francuzi, ali bez uspjeha. Prvo naselje osnovali su engleski doseljenici predvođeni Thomasom Warnerom nakon 1632. Stanovnici Antigve naselili su 1661. i otok Barbudu Od 1871. Antigva i Barbuda sastavni su dio federacije Zavjetrinskih otoka (Leeward Islands), status britanskoga dominiona postigle su 1967, a punu neovisnost 1981. Članica Commonwealtha. Otada poprište sukoba između središnje vlasti i Narodnoga pokreta Barbude, koji teži punoj nezavisnosti Barbude od Antigve.