Dachau, Krematorij
Dachau, grad na J Njemačke, na r. Amper u Bavarskoj, sz od Münchena; 37 200 st. Proizvodnja papira i el. uređaja. Od 1890. poznat kao sjedište umj. kolonije; omiljeno izletište. U blizini dvorac Wittelsbach (koncerti) iz XVI. st. s perivojem, uz njega pivovara i pivnica. Grad. vijećnica i crkva St. Jakob iz XVII. st. Spomen-središte žrtvama nacističkoga koncentracijskog logora; dijelom obnovljene zgrade logora. U predgrađu Dachaua nacisti, po nalogu H. Himmlera, u ožujku 1933. god. osnivaju prvi u nizu → koncentracijskih logora. Ubrzo se za sr. Njemačku osniva logor Buchenwald, za sjev. Njemačku Sachsenhausen, te za žene Ravensbrück. Koncentracijski logor u Dachauu poslužio je poslije kao model za logore i mjesto obuke stražara esesovaca. Iako nije bio logor za masovno istrebljenje, od registriranih 206 206 logoraša, zabilježeno je 31 591 umrlih od gladi, iznemoglosti, bolesti, zlostavljanja te ubijenih; stvaran broj nije poznat, a mnogo je logoraša otpremljeno u logore smrti u Poljskoj. Od 1942. u nizu podlogora i tvornica oko 30 000 logoraša radi ugl. na proizvodnji streljiva i oružja. Logor u Dachauu ozloglašen je i po pokusima na ljudima (izlaganje promjenama tlaka, niskim temperaturama, malariji i tuberkulozi, žeđi pri kojoj se davala morska voda i sl.). Preživjele logoraše oslobodili su saveznici 30. IV. 1945. god.