Đakovo, katedrala
Đakovo, grad i središte gradskog upravnog područja, Osječko-baranjska županija, Slavonija, 50 km jugozapadno od Osijeka. Leži na 111 m nadmorske visine. Grad ima 19 491, a gradsko upravno područje 27 745 stanovnika (2011). Na željezničkoj pruzi Osijek–Slavonski Šamac i autocesti A5. Gospodarsko, trgovačko i kulturno središte → Đakovštine. Trgovina poljoprivrednim proizvodima i stokom. Uzgoj konja još od XIII. stoljeća, osnutak đakovske ergele službeno datira iz 1506. (uzgoj lipicanskih konja od XIX. stoljeća); hipodrom. Drvna, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja građevinskoga materijala, tiskarstvo. U gradu se ističe barokizirani, jednokatni biskupski dvor s parkom (1703. izgradio ga bosanski biskup Đuro /Juraj III./ Patačić) uz koji je, za biskupovanja → Josipa Jurja Strossmayera, na mjestu stare podignuta nova neoromanička katedrala sv. Petra (1866–82). Katedrala je izgrađena kao trobrodna građevina s poprečnim brodom iznad kojega je 54 m visoka kupola. Uz glavno pročelje dva su zvonika, visoka 84 m. U kripti katedrale nalazi se grob biskupa Strossmayera. Muzej Đakovštine (arheološka i etnografska zbirka, soba biskupa Strossmayera). Svakog srpnja festival folklora Đakovački vezovi (od 1967). U rimsko doba Certissa. Pod imenom Dyaco spominje se 1244. Herceg Koloman daruje 1238. posjed Đakovo bosanskom biskupu Ponsi; stalno sjedište Bosanske biskupije koja je tada potpadala pod Kaločku nadbiskupiju. Od 1387. naziva se gradom (civitas). Osmanlije ga zauzimaju 1536, daju mu ime Jakova, i drže u sastavu Požeškoga sandžaka idućih 150 godina. Stradava u požaru 1687. za protjerivanja Osmanlija. Obnavlja se biskupsko vlastelinstvo koje car → Leopold I. daruje biskupu Đuri Patačiću (1704), a car → Karlo VI. potvrđuje darovnicu biskupu Petru Bakiću (1717). Od XVIII. stoljeća sjedište Bosansko-srijemske biskupije. Prva javna pučka škola djeluje od 1751. Godine 1806. utemeljeno je Bogoslovno sjemenište s Visokom bogoslovnom školom, najstarijom visokoškolskom ustanovom u Slavoniji. Sredinom XIX. stoljeća otvara se najprije muška, a zatim i ženska preparandija. Uspon grada u vrijeme biskupa Strossmayera.