Franklin, Benjamin, američki fizičar, izumitelj, filozof i državnik (Boston, 17. I. 1706 – Philadelphia, 17. IV. 1790). Izučio tiskarski zanat. Objavljuje Raspravu o slobodi i nužnosti (1725), otvara u Philadelphiji vlastitu tiskaru, a Pennsylvania Gazette pod njegovim uredništvom postaje najutjecajniji list u Americi. U Philadelphiji osnovao prvu javnu knjižnicu (1731), American Philosophical Society (1743), Akademiju (1749) koja postaje Sveučilište Pennsylvania. U znanosti samouk. Postavlja teoriju elektriciteta i uvodi postojanje pozitivnih i negativnih električnih naboja, utvrđuje identičnost munje i elektriciteta. Poznati su njegovi izumi → gromobrana, bifokalnih naočala i peći na kruta goriva. Otkrio je tok i karakteristike Golfske struje. Član Kongresa (1775) i jedan od autora Deklaracije nezavisnosti, diplomatski predstavnik u Francuskoj (1776–85), potpisnik mirovnog ugovora s Engleskom (1783), guverner Pennsylvanije (1785–88). Zaslužan za stvaranje američkog ustava (1787).