Karlo V. Habsburgovac, djelo Tiziana, München, Staatsgemaldes Museum, detalj
Karlo V. Habsburgovac, rimsko-njemački car (Gent, 24. II. 1500 – samostan Yuste, Cuacos de Yuste, Extremadura, 21. IX. 1558). Sin austrijskoga nadvojvode i kastiljskoga kralja te utemeljitelja habsburške dinastije u Španjolskoj Filipa I. Lijepog i Ivane Lude, nasljednice na kastiljsko prijestolje. Španjolski kralj 1516–56. (kao Karlo I./Carlos I); rimsko-njemački car 1519–56. (okrunjen 1530); austrijski nadvojvoda 1519-21. U sastav njegove prostrane države pripadale su Kastilja s Navarrom i Granadom, španjolske stečevine u Americi (Zapadna Indija), Aragonija s Valencijom i Katalonijom, te s Napuljem, Sicilijom i Sardinijom, Nizozemska, Burgundija i Württemberg te nasljedni posjed Habsburgovaca u Austriji, koji je 1521. prepustio mlađem bratu → Ferdinandu I. (od 1527. ugarsko-hrvatskom kralju). Teškoće u svezi s uspostavom središnje kraljevske vlasti na cjelokupnom državnom području trajale su tijekom cijele Karlove vladavine. Vodio je mnogobrojne ratove i upletao se u sukobe na raznim stranama Carstva. U ratu protiv pape → Klementa VII. vojno je djelovao u Italiji i poharao Rim (1527); ratovao s Francuskom (u doba → Franje I.), poduzimao vojne pohode radi Burgundije te skršio ustanak u Gentu. U protuturskim ratovima osvojio je Tunis (1535), ali nije uspio pokoriti Alžir; u Americi je proširio posjede na Meksiko i Peru. Iako katolički vladar, prijepore s protestantima u Njemačkoj pokušao je riješiti nagodbom, dok ih je u Španjolskoj progonio nesmiljenim mjerama. Na saboru u Wormsu 1521. izrekao je državno progonstvo Lutheru i pristašama njegova nauka, ali im je na saboru u Passauu (1522) priznao slobodu vjeroispovijesti. Koncem života prepustio vladanje u Nizozemskoj, Napulju, Španjolskoj i Zapadnoj Indiji sinu → Filipu II. Carske krune odrekao se 1556. u korist brata Ferdinanda I. Povukao se u samostan, gdje je napisao svoje uspomene (Komentari Karla V.). Život i vladanje Karla V. obrađeni su u mnogobrojnim književnim djelima (Lope de Vega, Hans Sachs i dr.) i ovjekovječeni na mnogim portretima velikih majstora (Van Dyck, Tizian, Rubens, Cranach i dr.).